U njemačkim ljekarnama sve je veći popis lijekova na koje ljudi moraju čekati ili ih uopće ne mogu nabaviti, od bezreceptnih, poput onih za snižavanje temperature, do sasvim posebnih, primjerice pripravaka za onkološke bolesnike.
“Trenutno u skladištu nema više od 250 lijekova”, rekao je agenciji dpa predsjednik nacionalnog udruženja farmaceuta Hans-Peter Hubmann.
“Treba jasno reći da je ovaj problem već prilično izražen”, rekao je Hubmann uoči Svjetskog dana sigurnosti pacijenata 17. rujna.
“Postoje povremena uska grla u opskrbi kada proizvođač odustane od opskrbnog lanca, ali opseg i duljina tih prekida postali su dramatičniji”, rekao je Hubmann.
Prema njegovim riječima, prije pet godina pacijenti su se mogli suočiti s manjkom manje od polovice lijekova na sadašnjoj listi, prenosi dpa.
Sadašnji problemi ne pogađaju samo korisnike lijekova s vrlo specifičnim potrebama, već i lijekove u širokoj upotrebi, poput onih protiv hipertenzije, dijabetesa ili čak ibuprofena, dodao je Hubmann.
Pacijenti mogu uz malo truda pronaći zamjenu, odnosno isti lijek drugog proizvođača, ali za neke alternative jednostavno nema.
“U travnju i svibnju došlo je do apsolutne nestašice preparata za žene s rakom dojke, Tamixofena”, rekla je Hubmann, napominjući da je to ozbiljno izložilo pacijentice.
Prema Hubmannu, brojni čimbenici uključeni su u nestašice, no dva se ističu.
“S jedne strane, raznolikost proizvodnje u Europi je manja”, rekao je Hubmann. Primjerice, gotovo svi u farmaceutskoj industriji prestali su proizvoditi sirup za temperaturu jer nije isplativ. “Postoji samo još jedan proizvođač koji, međutim, ne može zadovoljiti potrebe”.
Drugi uzrok je raspad opskrbnih lanaca, rekao je predsjednik udruge.
Djelatne tvari u lijekovima danas uglavnom dolaze iz Azije, prvenstveno Kine i Indije. Kad negdje vlasti zbog pandemije zatvore tvornicu ili zabrane uplovljenje brodu u luku, lijekovi na kraju ne stignu do europskih ljekarni.
Fenix.magazin/MMD/DPA
