U Zagrebu su svečanom sjednicom obilježeni povijesni jubileji dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, ističući ključnu ulogu Crkve u očuvanju identiteta, vjere i povezanosti iseljenika s domovinom kroz desetljeća.
Svečanom sjednicom Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu obilježene su u ponedjeljak u Zagrebu 60 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100 godina Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji u SAD-u i Kanadi.
Sjednica je održana pod predsjedanjem predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK-a) i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanskoga nadbiskupa Tome Vukšića koji je istaknuo kako je dušobrižništvo za iseljene hrvatske katolike počelo mnogo prije obljetničkih godina.
“Počelo je progonima i izbjeglištvom u davnim stoljećima kada su se s našim sunarodnjacima i njihovi svećenici našli u izbjegličkim povorkama i dospjeli u dijelove Austrije, Mađarske i Rumunjske”, rekao je i dodao kako su tamo organizirali dušobrižništvo koje traje sve do danas na hrvatskom jeziku.
Naglasio je i kako je ono od početka integrirano u mjesne biskupije, koje čuvaju stoljetnu višejezičnu tradiciju svojih biskupijskih zajednica. Podsjetio je kako danas u inozemstvu živi već nekoliko naraštaja hrvatskih katolika. Oni imaju različite duhovne potrebe, različit odnos prema početnoj Crkvi i domovini iz kojih potječu, što donosi nove izazove, napomenuo je.
Neki od njih ne znaju više hrvatski jezik, neki ga teško razumiju, rekao je i dodao kako ih ipak sve povezuje zajedničko podrijetlo. Naglasio je kako im je zajednička i razdjelnica, koja ide između nostalgije za prošlim i privlačnosti sadašnjega, između potrebe integracije i opasnosti asimilacije, između vjernosti svojoj etničkoj zajednici i pretakanja u novu političku naciju.
Poručio je i kako bi od velike koristi bilo kada bi službena državna predstavništva bolje radila svoj posao na prosvjetnoj i kulturnoj razini jer bi tada crkvene zajednice i njihovi dušobrižnici više bile pastoralne zajednice i u stanju, više negoli dosada, same sebi osigurati veći dio svećeničkih i redovničkih zvanja.
Kutleša: Hrvatski iseljenici nosili vjeru, radinost i kulturu među narode svijeta
Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša ocijenio je kako su današnji jubileji svjedočanstvo žive vjere, postojanosti i ljubavi hrvatskoga čovjeka koji je u iseljeništvu, oslonjen na svoje pastire, znao očuvati zajedništvo s Crkvom i zavičajem.
Po riječima nadbiskupa Kutleše iseljenički valovi hrvatskoga naroda nakon Drugoga svjetskog rata te gospodarske migracije 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća tražile su organiziranu pastoralnu skrb za Hrvate izvan domovine, odnosno tijelo koje bi koordiniralo, promicalo i skrbilo za njihovu duhovnu dobrobit.
“Mnoge suvremene veze između Republike Hrvatske i dijaspore rodile su se upravo iz susreta u crkvenome okruženju”, rekao je Kutleša i dodao kako se u Božjoj riječi nerijetko susreće iskustvo iseljeništva.
Naglasio je kako su hrvatski iseljenici nosili vjeru, radinost i kulturu među narode svijeta svjedočeći da se i daleko od domovine može svjedočiti Kristova ljubav. Hrvatska inozemna pastva samo je tehnički naziv za cijelu mrežu odnosa, skrbi, inicijativa, potpore, domišljatosti, suosjećanja, svega po čemu se u tuđini mogla očuvati i svjedočiti vjera u kojoj je naš čovjek stasao, napomenuo je nadbiskup Kutleša.
Istaknuo je i kako je domovinska Crkva u vremenu novih migracija i prijetnji gubitka identiteta i dalje majka koja prima, hrabri i podsjeća da smo dio jedne Kristove Crkve i jednoga naroda.
Šipić: Hrvatske katoličke misije bile most između domovine i iseljeništva
Ministar demografije i iseljeništva Ivan Šipić ocijenio je kako su Hrvatske katoličke misije i zajednice bile naraštajima most između domovine i iseljeništva. U njima se osim vjerskih obreda učio hrvatski jezik, prenosile vrijednosti i gradilo zajedništvo koje nadilazi granice država.
Danas demografski pad, iseljavanje mladih i potreba za obnovom života u našoj domovini traže, smatra, dodatnu odgovornost i promišljanje.
Poručio je kako hrvatsko iseljeništvo nije samo dio naše prošlosti nego je važan dio naše budućnosti. Posebno je važno poticati povratak naših ljudi, stvarati uvjete u kojima će se oni i njihove obitelji osjećati dobrodošlima i sigurnima te ostvarivati svoj profesionalni i obiteljski život.
Naglasio je kako povratak nije samo fizički nego i povratak vrijednostima, zajedništvu i odgovornosti za opće dobro.
Pozdravnu riječ uputili su i crkveni predstavnici iz Njemačke i Austrije – nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika i obreda Njemačke biskupske konferencije Lukas Schreiber te nacionalni ravnatelj iz Austrije Alexander Kraljic, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić te predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač.
Fenix-magazin/IK/Hina
