Memorandum o razumijevanju u vezi suradnje usmjerene na razvoj tržišta kapitala potpisali su u ponedjeljak u Zagrebu predstavnici osam zemalja, a cilj mu je osnažiti tržišta kapitala u tim zemljama te u što većoj mjeri ih integrirati, što bi trebalo rezultirati i uspostavom zajedničkog burzovnog indeksa.
Memorandum su u palači Dverce potpisali ministri financija, odnosno visoki dužnosnici Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Hrvatske, a njime je potvrđena zajednička politička volja i posvećenost reformama koje će omogućiti snažnije, učinkovitije i konkurentnije tržište kapitala u navedenim zemljama. Ujedno će se, istaknuto je, znatno povećati konkurentnost zemalja, unaprijediti prekogranična trgovina i ulaganja, olakšati pristup kapitalu, privući međunarodni investitori, a u konačnici i dodatno potaknuti gospodarski rast.
Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, tržišta kapitala država istočne i jugoistočne Europe su mala, fragmentirana, kao i s različitim pravilima trgovanja i trgovinskim platformama, pa je u takvim okolnostima jako teško ostvariti prekograničnu suradnju i trgovinu.
Stoga, kazao je Primorac, zemlje su odlučile “udružiti snage” i učiniti jedan zajednički iskorak, pri čemi je namjera harmonizirati zakonodavstva, pravila trgovanja, pristup infrastrukturi, postupke nadzora, licenciranja, trgovinske infrastrukture, ali i post-trgovinske infrastrukture, kada je primjerice riječ o klirinško-depozitarnim društvima, te tako učiniti tržišta što integriranijima na način da se “de facto” pristup jednom od tržišta smatra pristupom bilo kojem od njih.
Potaknuti male ulagače na sudjelovanje na tržištu kapitala
Također, cilj je potaknuti male ulagače da u što većoj mjeri ulažu na tržištu kapitala, s obzirom da u ovim zemljama postoji značajna razina štednje, koja je deponirana u poslovnim bankama po relativno niskim kamatnim stopama. Istovremeno, kazao je Primorac, postoje potrebe za financiranjem mladih i inovativnih malih i srednjih poduzeća. ali isto tako i potreba osiguravanja stabilnih i sigurnih instrumenata odnosno platformi koje će građanima omogućiti štednju i ulaganje.
“Vjerujemo da bismo ujedinjavanjem našeg tržišta, a isto tako i potencijalnim budućim kreiranjem zajedničkog burzovnog indeksa, mogli biti prepoznati kao investicijska destinacija na karti globalnih financijskih investitora i da bismo u većoj mjeri mogli diversificirati bazu ulagača i izdavatelja na našem tržištu, povećati volumen trgovanja, kao i privući kapital iz inozemstva”, istaknuo je Primorac.
Vjeruje da će snažna politička potpora, s jasnim akcijskim planom kojeg će se uskoro izraditi, rezultirati puno snažnijim i bržim integracijskim procesima.
Rekao je i da je inicijativa u potpunosti otvorena te ukoliko će to željeti moći će joj se priključiti i druge države, pa tako i one koje nisu članice EU-a.
“Nama je, kada govorimo posebno o našem jugoistočnom susjedstvu, jako važno da u što većoj mjeri integriramo i susjedne države i da im pomognemo u njihovom putu prema europskim integracijama”, poručio je.
Memorandum predstavlja velik iskorak
Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič je rekao da su nerazvijena tržišta kapitala zemalja srednje i jugoistočne Europe jedna od glavnih mana i prepreka za rast gospodarstava, s obzirom da bankovna financiranja, iako i dalje važna, nisu dovoljna. Poručio je da ovaj memorandum predstavlja velik iskorak, pri čemu je jako važno implementirati danas potpisano.
Slovački ministar financija Ladislav Kamenicky je ocijenio da je ova inicijativa važnija no što neki možda misle, a mogla bi rezultirati “malom unijom tržišta kapitala”, što je na tragu višegodišnjih nastojanja na razini EU-a te bi u tom smislu mogla biti putokaz.
Inače, potpisivanje memoranduma nadovezalo se na memorandum o razumijevanju potpisan krajem 2024. od strane burzi u Bratislavi, Bukureštu, Budimpešti, Ljubljani, Skopju, Sofiji, Varšavi i Zagrebu, s ciljem jačanja suradnje i integracije tržišta kapitala u srednjoj i jugoistočnoj Europi, uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu Miljan Ždrale je rekao da EBRD ima jako veliko iskustvo u razvoju tržišta kapitala te stoga zasigurno može biti od pomoći ovoj inicijativi. Izrazio je zadovoljstvo zbog značajnih aktivnosti ove godine na Zagrebačkoj burzi (ZSE), što uključuje i dva IPO-a, istaknuvši i da je EBRD u proteklih pet godina na ZSE-u uložio gotovo 200 milijuna eura.
Tokić Grupa treći IPO u ovoj godini
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić je izvijestila da je promet na domaćoj burzi u prvih šest ovogodišnjih mjeseci porastao za 90 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a najavila je i treću inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) u ovoj godini, onu Tokić Grupe. Inače, u dosadašnjem dijelu godine svoje dionice na burzu uvrstile su tvrtke Ing-Grad i Žito.
“Možemo zaista biti zadovoljni s količinom prometa koje su generirale nove dionice, koje imaju i velik broj malih dioničara”, izjavila je Gažić, koja nije željela komentirati Fininu najavu preuzimanja ZSE-a, s obzirom da to ne smije ni po zakonu.
Inače, sjedište nove kompanije, koja će objediniti i voditi proces integracije burzi, bit će smješteno u Zagrebu, a Gažić je otkrila da se do odabira lokacija došlo demokratskim putem, to jest glasovanjem predstavnika burzi. Do kraja godine bi se trebalo znati na kojoj će se lokaciji kompanija nalaziti, dodala je Gažić.
Primorac o krizi u Njemačkoj, rebalansu proračuna i traženjima sindikata
Ministar Primorac je odgovorio i na nekoliko pitanja novinara “van teme”, pa tako i o potencijalnom utjecaju strukturne krize u Njemačkoj na hrvatsko gospodarstvo.
Apostrofirajući da je Njemačka Hrvatskoj jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, Primorac je rekao da poteškoće u njemačkom gospodarstvu nisu novost, a u zadnjem kvartalu je “za malo” izbjegnuta recesija.
Nada se da će se situacija u tamošnjem gospodarstvu popraviti, s obzirom na potencijalni negativni efekt po hrvatski izvoz u tu zemlju. “Naravno da je to nešto što nas može zabrinuti ukoliko situacija bude doista toliko loša”, izjavio je Primorac.
Upitan o predstojećem rebalansu proračuna, rekao je da su njegove pripreme u tijeku, do kraja rujna bi trebali imati manje-više jasnu sliku o svim njegovim elementima, a oko sredine listopada bi trebao biti i usvojen.
Novinarka je pitala Primorca i hoće li biti dovoljno novca u proračunu s obzirom na traženja sindikata oko naknada za topli obrok i povećanja osnovice plaća, na što je ministar rekao “vidjet ćemo”, dodajući da te pregovore vodi ministar rada Marin Piletić.
“Pomoći ćemo koliko god možemo, ali moramo biti razumni u tim proračunskim ambicijama. Naravno da je naša ambicija zadovoljiti što više tih proračunskih apetita, ali moramo biti realni”, poručio je Primorac.
Fenix-magazin/MMD/Hina
