U njemačkim supermarketima su tijekom 2025. znatno poskupjeli slatkiši poput čokolade, ali i voće i povrće te govedina. I u sljedećoj godini očekuje se daljnji rast cijena pojedinih proizvoda. Razlog tome je, s jedne strane, činjenica da se mnogi trgovački lanci sve više odmiču od jeftinog mesa, a s druge strane novo zakonodavstvo o ambalaži, koje bi za potrošače moglo značiti dodatne troškove.
Jeftino meso sve rjeđe na policama
Već neko vrijeme pojedini trgovački lanci poput Aldija, Lidla ili REWE-a kod svojih robnih marki mesa sve više prelaze na proizvode iz boljih uvjeta uzgoja životinja. Kako piše Wirtschaftswoche, Aldi Süd je najavio da od sredine siječnja više neće nuditi svježe meso robnih marki iz najniže razine uzgoja (razina 1). Slično tome, REWE i Penny žele prijeći na razinu uzgoja 2 kod svojih robnih marki. Lidl planira taj korak završiti do kraja veljače sljedeće godine.
Prema navodima Wirtschaftswochea, brojni veliki trgovački lanci planiraju do 2030. godine prebaciti ponudu svježeg mesa svojih robnih marki na razinu uzgoja 3 ili višu. Taj proces ne odvija se preko noći, već je već započeo i postupno se provodi.
Za potrošače to znači da će na blagajnama supermarketa u sljedećoj godini morati plaćati više za meso robnih marki, jer će ponuda jeftinog mesa biti sve rjeđa. Koliko će to potrošači osjetiti, pokazuje i konkretan primjer iz trgovine – na jednom računu, kojeg nam je poslala čitateljica, vidljivo je da je kilogram pilećeg BIO mesa čak gotovo 40 eura!
Novo zakonodavstvo o ambalaži
Od veljače ove godine u Europskoj uniji je na snazi nova Uredba o ambalaži, a primjenjivat će se nakon završetka prijelaznog razdoblja, od 12. kolovoza 2026. Cilj ovog zakona je smanjenje ambalažnog otpada. Između ostalog, sva ambalaža morat će biti pogodna za recikliranje.
Zbog ograničenja određenih tvari, smanjuju se dopuštene granične vrijednosti za takozvane „vječne kemikalije“ PFAS (per- i polifluorirane alkilne tvari). Osim toga, proizvođači će smjeti nuditi samo ambalažu u kojoj prazan prostor ne smije prelaziti 50 posto, odnosno ambalaža više neće smjeti sadržavati previše prostora koji nije ispunjen samim proizvodom.
To znači da će trgovci morati prilagoditi proizvodnju, što podrazumijeva dodatne troškove, a oni će se – kako je uobičajeno – najvjerojatnije prebaciti na potrošače.
Smanjenje udjela jednokratne ambalaže
Uz to, nova uredba o ambalaži predviđa i smanjenje udjela jednokratne ambalaže. Sukladno tome, u trgovinama bi se moglo pojaviti više povratne (višekratne) ambalaže. Kod ambalaže za pića to bi značilo da će se ubuduće za veći broj proizvoda morati plaćati povratna naknada (pfand).
Fenix-magazin/IK
