Nova Putinova raketa Orešnik i prijetnja ozbiljnim napadom na Kijev izazivaju veliku zabrinutost u NATO-u. Međutim, države NATO-a ne žele Ukrajini dati nikakve sustave protuzračne obrane protiv tog novog oružja – i teško da bi mogle odbiti čak i veći napad.
To su naglasci iz objave teksta Uredničke mreže Njemačke (RND) u kojem autor teksta ističe kako je „situacija je na ratištima u Ukrajini sumorna“.
Dan za danom, ruske oružane snage ostvaruju male teritorijalne dobitke južno od Pokrovska u Donbasu, uz veliku cijenu, dok se ukrajinski vojnici sve više potiskuju na svoju prvu liniju obrane, piše RND.
Ukrajinske trupe u defanzivi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij već je morao priznati da ukrajinske trupe trenutno ne mogu vratiti izgubljene teritorije. Sada postoji prethodno nepredvidiva prijetnja od nove ruske rakete Orešnik, koja može biti opremljena nuklearnim bojevim glavama.
“Putin eskalira svoju retoriku i nepromišljene postupke. On koristi Ukrajinu kao poligon za testiranje eksperimentalnih projektila”, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u utorak u Bruxellesu na početku sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a.
U telefonskom razgovoru s Rutteom, Zelenski je prethodno zatražio odgovarajuće sustave obrane svog zračnog prostora jer ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti ispaljivanjem novih raketa Orešnik na centre odlučivanja u Kijevu.
Na zajedničkoj večeri s novim ukrajinskim kolegom Andrijem Sybihom, ministri vanjskih poslova NATO-a razgovarali su o „teškoj situaciji na fronti i daljnjoj pomoći Ukrajini“.
Vojna pomoć 6 zemalja
Tek u posljednjih nekoliko dana daljnju vojnu pomoć najavile su SAD, Njemačka, Švedska, Estonija, Litva i Norveška. “Ali svi moramo učiniti više, posebno sada”, rekao je Rutte.
Nema pomaka u pogledu novih raketnih obrambenih sustava za Ukrajinu
Unatoč tome, prema informacijama Uredničke mreže Njemačke (RND), nema pokreta unutar NATO-a za opskrbu Ukrajine ključnim sustavima proturaketne obrane za zaštitu Kijeva od napada Orešnika.
“Nama bi bilo teško sami odbiti veći napad”, priznao je diplomat NATO-a. Zapravo, vojni savez je u dilemi: s postojećim obrambenim sustavima zračnog prostora kao što je sustav Patriot koji isporučuje Njemačka, Ukrajina ne može presresti raketu dugog dometa Orešnik. Čak ni NATO sustavi proturaketne obrane kao što su Arrow 3 i THAAD nisu optimizirani za to.
Upitna visoka razina zaštite
“Kako bi se učinkovito obranio od Orešnika na velikom području, NATO može upotrijebiti vrlo specifičnu raketu SM-3 s proturaketnim obrambenim sustavom Aegis Ashore”, kaže raketni istraživač Fabian Hoffmann sa Sveučilišta u Oslu za RND. Ovaj sustav postoji u Rumunjskoj i Poljskoj. “Međutim, zaštitni štit Aegis već doseže svoje granice s dvije do tri rakete Orešnik.”
Nova ruska raketa napada različite ciljeve u isto vrijeme sa svojih šest pojedinačnih bojevih glava. Međutim, u NATO-u se za svaku prijetnju koja se približava koriste tri presretačke rakete kako bi se osigurala visoka razina zaštite.
Sa samo dva Oreshnika, 24 presretačke rakete Aegis više nisu dovoljne, kaže Hoffmann. Još jedan problem za NATO je taj što Aegis Ashore može braniti široko područje samo ako je opremljen ovim vrlo posebnim projektilima.
“Inače je vjerojatnost presretanja bojevih glava Orešnika prilično mala”, rekao je. Ovaj sigurnosni problem poznat je u NATO krugovima. No, s jedne strane, bojeve glave Orešnika ne mogu precizno letjeti do ciljeva, pa bi šteta na strateški važnim lokacijama bila ravna sreći.
NATO upozorenja Rusiji
S druge strane, NATO se oslanja na odvraćanje i opetovano upozorava Rusiju da ne stavlja Savez na kušnju. Iz perspektive NATO diplomata, sljedećih nekoliko tjedana bit će ključni za Ukrajinu.
“Sada ulazimo u novu, vrlo kompliciranu i tešku fazu sukoba”, rekao je drugi diplomat. “Kurs za budućnost Ukrajine bit će postavljen u sljedećih nekoliko tjedana.”
Rusija želi Ukrajinu staviti u najgoru moguću poziciju ako sljedeći američki predsjednik Donald Trump prisili Kijev za pregovarački stol. Mnoge članice saveza u NATO-u strahuju da bi Ukrajina iz pregovora mogla izaći oslabljena – te da će Rusija pokušati dodatno proširiti svoju sferu utjecaja na susjednu zemlju.
Putina ne zanima mir
“Putina ne zanima mir”, jasno je rekao Rutte u utorak. Čelnik Kremlja vjeruje da može slomiti odlučnost Ukrajine i članica NATO-a. “Ali griješi.” Iza fasade sjedišta NATO-a sve se više raspravlja o tome kako bi se Ukrajina mogla podržati u slučaju mogućeg prekida vatre.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas, koja je u utorak također sudjelovala na konzultacijama NATO-a, također vjeruje da su europske mirovne snage moguće.
“Mislim da stvarno ne bismo trebali ništa isključiti”, rekla je prije nekoliko dana. Nekoliko baltičkih država i Francuska ranije su se pokazale otvorenima za slanje vlastitih vojnika u Ukrajinu na misije obuke ili održavanja zapadnog oružja. Glavni tajnik NATO-a Rutte nije želio ulaziti u detalje o mogućim planovima. Vojna potpora Ukrajini trenutno je prioritet, rekao je.
Fenix-magazin/SIM/RND
