Na temelju ogromnih količina podataka, Schufa izračunava koliko smatra da su potrošači kreditno sposobni. Kritičari taj model nazivaju “crnom kutijom”. No sada agencija za kreditne informacije obećava – prema vlastitim riječima – „potpunu transparentnost“.
Transparentnost umjesto crne kutije: Potrošači bi ubuduće trebali imati potpuni uvid u to kako Schufa donosi procjene o kreditnoj sposobnosti. Agencija je pojednostavila svoj tzv. score koji informira o bonitetu i obećava: čak i laici će ga moći izračunati bez velikog napora.
Novi Schufa-score još se testira. Potrošači će mu moći pristupiti najvjerojatnije u četvrtom kvartalu 2025. – besplatnim digitalnim uvidom u svoje osobne podatke putem Schufa aplikacije ili online.
Što je bonitetni score?
Takvi rezultati trebaju predvidjeti ponašanje potrošača u plaćanju. Što je viša vrijednost, to je kreditna sposobnost veća. Oni koji, primjerice, često kasne s plaćanjem računa i primaju opomene, procjenjuju se lošije.
Što je novo u Schufinom scoreu?
Od više od 250 mogućih kriterija, Schufa je odabrala dvanaest za koje smatra da su najrazumljiviji i istovremeno daju što pouzdaniju procjenu sposobnosti plaćanja:
starost najstarije kreditne kartice
starost trenutne adrese
broj upita i zaključenih ugovora za tekuće račune i kreditne kartice u posljednjih 12 mjeseci
kredit s najdužim preostalim rokom otplate
broj upita u području telekomunikacija i (online) trgovine u posljednjih 12 mjeseci
starost najstarijeg bankovnog ugovora
hipotekarni kredit ili jamstvo
uzeti krediti na rate u posljednjih 12 mjeseci
status kredita
postojanje provjere identiteta
najnoviji okvirni kredit
poremećaji u plaćanju
Zašto Schufa razvija novi score?
Agencija objašnjava: „Budući da se potrošačko ponašanje mijenja, formula za izračun mora se redovito prilagođavati.“ Primjerice, broj mini-kredita znatno je porastao. Također, potrošači češće nego prije deset godina mijenjaju svoje banke, jer redovito uspoređuju uvjete na portalima.
Postoji li i vanjski pritisak?
Zaštitnici potrošača već dugo traže veću transparentnost od Schufe. Agenciji se više puta predbacivalo da je njen model „crna kutija“, jer nije jasno kako se točno izračunava score.
U sporu oko pitanja kako nastaju vrijednosti bonitetnih izvješća poput onih Schufinih, Europski sud pravde (EuGH) je u veljači 2025. ojačao poziciju potrošača: pogođena osoba ima pravo znati kako je donesena odluka koja se na nju odnosi.
Postupak mora biti opisan tako „da pogođena osoba može razumjeti koji su njeni osobni podaci korišteni i na koji način u automatiziranom donošenju odluka“, naglasio je Sud (predmet C-203/22).
Kako Schufa izračunava bonitetnu ocjenu?
„Svaki kriterij koji ulazi u score dobiva bodove koji se mogu jednostavno zbrojiti i time odražavaju važnost pojedinog kriterija“, objašnjava Schufa. „Potrošači će ubuduće lako moći pratiti koji kriteriji i kako utječu na njihov osobni score, i tako bolje razumjeti promjene u rezultatu.“
Ovisno o broju bodova (od 100 do 999), kreditna sposobnost se u novom modelu ocjenjuje kao: „izvrsna“, „dobra“, „prihvatljiva“, „dovoljna“ ili „nedovoljna“.
Što mi donosi novi score?
Građanima bi trebalo biti jasno kako nastaje score i što pozitivno ili negativno utječe na vrijednost. Kroz osobni podatkovni kokpit, Schufa želi omogućiti korisnicima da sami simuliraju svoj score: primjerice, kakav bi bio učinak novog kredita na rate? Ili: kako bi se promijenio moj bonitet ako zatvorim jednu ili više kreditnih kartica?
Koliki utjecaj ima Schufa-score?
Izračuni Schufe sa sjedištem u Wiesbadenu važni su za banke, internetske trgovce, pružatelje mobilnih usluga, autosalone i dobavljače energije. Oni žele znati koliko su njihovi klijenti pouzdani u plaćanju prije sklapanja ugovora ili isporuke robe.
Tvrtke, ali i pojedinci poput stanodavaca, mogu zatražiti bonitetne informacije. Ne dobivaju točan popis financijskih obveza neke osobe, nego njezin score. Taj score utječe na to hoće li i pod kojim uvjetima ugovor biti sklopljen.
Koji score je potreban za kredit?
To se ne može generalno reći. Schufa tvrdi da je score samo jedan od čimbenika. Sama ne donosi odluke o odobrenju kredita ili sklapanju ugovora o mobilnom telefonu. Ona samo daje podatke svojim partnerima – bankama, trgovcima, opskrbljivačima energijom.
Odluku o odobravanju ili odbijanju donosi isključivo poslovni subjekt s kojim potrošač želi sklopiti ugovor. Banka, primjerice, kod zahtjeva za kredit provjerava bonitet kod Schufe. Te podatke banka nadopunjuje vlastitim informacijama: npr. prihodima, troškovima i imovinom klijenta. Konačno, sve ovisi i o spremnosti banke na preuzimanje rizika.
Odakle Schufa ima moje podatke?
Schufa – „Zaštitna zajednica za opće kreditno osiguranje“, osnovana 1927. – dobiva informacije od svojih partnera o otvaranju tekućih računa, izdavanju kreditnih kartica, sklapanju leasing ugovora i kredita.
Negativne informacije Schufa prikuplja, na primjer, iz javnih registara poput očevidnika dužnika. Osim toga, pohranjuje osobne podatke poput imena, datuma rođenja i adrese, no nema pristup informacijama o prihodima.
Prema najnovijim podacima, Schufa ima informacije o 68 milijuna ljudi u Njemačkoj. Za više od 90 posto njih, kako navodi agencija, „pohranjene su isključivo pozitivne informacije“.
Fenix-magazin/IK
