Bivšu kninsku gradonačelnicu Josipu Rimac te još osmero okrivljenih, među njima i Gabrijelu Žalac, Uskok je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja i ovlasti pogodovali investitoru iz Knina za izgradnju vjetroelektrane, za što je Rimac od njih ukupno dobila više od milijun kuna.
Ne navodeći identitet optuženih, Uskok je u petak priopćio kako je, nakon provedene istrage, pred zagrebačkim Županijskim sudom podigao optužnicu protiv devetero hrvatskih državljana (1980., 1965., 1985., 1957., 1957., 1959., 1978., 1979., 1971.).
Optužnicom se prvookrivljena Rimac tereti da je, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina i saborske zastupnice te državne tajnice u Ministarstvu uprave, od početka 2017. do svibnja 2020. dogovorila značajnu nepripadnu dobit investitoru izgradnje vjetroelektrane, čije poslovanje na području Ervenika i Knina stvarno vode drugo i treće okrivljeni.
S njima se dogovorila kako će poduzimati sve potrebne radnje da, neovisno o ispunjavanju svih propisanih uvjeta, njihovoj tvrtki osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanje ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije, i to upravo u vrijeme kada im je to nužno.
Rimac kao protuuslugu dobila više od milijun kuna
Kao protuuslugu, drugookrivljeni je Rimac mjesečno isplaćivao novčanu nagradu od najmanje 40.000 kuna, a davao joj je i druge nagrade, ukupno joj isplativši više od milijun kuna (1.175.174).
Trećeoptuženi joj je pak obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane po njenom izboru angažirati posrednika u osiguranju, s kojim je ona dogovorilo kako će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.
U okviru tog dogovora, ona je prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HERA-e, HROTE, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a poduzimala niz radnji radi pogodovanja toj tvrtki na štetu RH.
U Uskoku navode i kako je Rimac, zajedno sa Gabrijelom Žalac, tadašnjom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU te članicom Nadzornog odbora HBOR-a, poduzimala takve radnje i prema predstavnicima te banke.
Prvookrivljenoj Rimac na teret se stavlja i da je, omogućavanjem izdavanja uporabnih dozvola od strane Ministarstva graditeljstva za dio izgrađenog dijela vjetroelektrane, od tog i petog okrivljenika nekoliko puta tražila žurno povlačenje negativnih očitovanja splitske podružnice Hrvatskih šuma, na što su pristali, unatoč pričinjenoj šumskoj šteti većoj od 600 tisuća kuna.
Optužena je i da je zajedno sa Žalac od HBOR-a tražila da investitoru vjetroelektrane odobri kredit od 130.000 eura, smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe te tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica Uprave HBOR-a odbila učiniti.
Kako bi dogovorila zaključivanje ugovora te puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetrolektranu, investitoru je za isporučenu struju osigurala 3,6 milijuna kuna nepripadne dobiti.
Fenix-magazin/IK/Hina
