Sve veća prisutnost samoposlužnih blagajni u trgovinama otvara pitanje utječu li one na porast krađa. Dok trgovci uglavnom izbjegavaju iznositi konkretne podatke, pojedine kompanije priznaju da takvi sustavi zahtijevaju dodatne sigurnosne mjere. Stručnjaci istodobno upozoravaju da su gubici na samoposlužnim blagajnama veći nego na klasičnim naplatnim mjestima.
Kupci u supermarketima, diskontima i drogerijama danas sve češće mogu birati između klasične blagajne s osobljem i samoposlužne blagajne. Takvi sustavi više nisu rezervirani samo za prehrambene trgovine, već su prisutni i u trgovinama građevinskim materijalom te modnim lancima.
Prema podacima njemačkog Instituta za istraživanje trgovine EHI, tijekom 2025. godine u Njemačkoj je bilo približno 38.650 samoposlužnih blagajni. To znači da je svaka osamnaesta blagajna u maloprodaji bila samoposlužna. Usporedbe radi, samo dvije godine ranije bilo ih je oko 16.000 u približno 4.270 trgovina, što pokazuje da se njihov broj više nego udvostručio.
Istraživanja pokazuju da samoposlužne blagajne koristi gotovo dvije trećine potrošača. Najviše ih koriste osobe mlađe od 39 godina, koje kao glavnu prednost ističu brzinu kupnje. S druge strane, među starijim kupcima spremnost na korištenje takvih sustava postupno opada, ponajprije zbog nedostatka osobnog kontakta i straha od tehničkih poteškoća.
Više zanimljivosti: DOĆI ĆE DO PROMJENA: Blagajnici, taksisti, skladištari, dostavljači…
Trgovci ne otkrivaju detalje o krađama
Istodobno, razina krađa u trgovinama ostaje visoka. Tijekom 2025. godine u Njemačkoj je evidentirano 357.651 slučaj obične krađe u trgovinama. Iako je to pad od 5,7 posto u odnosu na prethodno razdoblje, predstavnici trgovinskog sektora upozoravaju da službena statistika obuhvaća samo prijavljene slučajeve, dok je stvarni broj znatno veći.
Pitanje koje se nameće jest imaju li samoposlužne blagajne u tome određenu ulogu. Većina velikih trgovaca ne želi javno povezivati krađe s uvođenjem takvih sustava.
Aldi Süd poručuje da ne komentira interne procese, dok Aldi Nord navodi da samoposlužne blagajne testira samo u ograničenom broju poslovnica. Sličan stav zauzima i Rossmann, koji podatke o krađama i sigurnosnim mjerama smatra poslovno osjetljivima.
Za razliku od njih, Rewe ističe da ne primjećuje značajan utjecaj samoposlužnih blagajni na stopu krađa. Tvrtka navodi da koristi niz zaštitnih mjera, uključujući posebno osoblje za nadzor, tehničke kontrole, videonadzor te izlazne barijere koje se otvaraju tek nakon skeniranja računa.
Lidl nije želio komentirati povezanost krađa i samoposlužnih blagajni, no potvrđuje da primjenjuje standardne sigurnosne postupke te prijavljuje svaki slučaj krađe.
Umjetna inteligencija i dodatne kontrole
Među trgovcima koji otvorenije govore o sigurnosnim izazovima nalazi se Kaufland. Tvrtka planira opremiti sve poslovnice u Njemačkoj samoposlužnim blagajnama te pritom koristi višeslojni sustav zaštite. On uključuje kontrolne vage, nasumične ponovne provjere skeniranih proizvoda, izlazne barijere i stalnu prisutnost zaposlenika u zoni samoposlužnih blagajni.
Posebnu ulogu pritom ima umjetna inteligencija. Sustav analizira obrasce iz prethodno zabilježenih sumnjivih kupnji i na temelju njih određuje koje transakcije zahtijevaju dodatnu provjeru. Prema navodima kompanije, takav pristup povećava učinkovitost kontrola te smanjuje broj provjera poštenih kupaca.
Slično iskustvo navodi i drogerijski lanac dm. Tvrtka priznaje da se na samoposlužnim blagajnama pojavljuju drukčiji obrasci krađa nego na klasičnim blagajnama. Najčešće su meta mali, vrijedni i traženi proizvodi. Kako bi smanjio rizik, dm koristi educirano osoblje, videonadzor i zaštitne sustave na proizvodima, a trenutačno testira i dodatne kamere na samoposlužnim blagajnama.
Jedna od novijih mjera su takozvani „re-scanovi”, odnosno ponovna skeniranja. U takvim slučajevima sustav privremeno prekida proces naplate, a kupnju može nastaviti tek nakon što zaposlenik obavi kratku provjeru. Takve kontrole mogu se dogoditi odmah nakon prvog skeniranog proizvoda ili neposredno prije plaćanja.
Iako dodatne provjere povećavaju sigurnost, one istodobno produžuju proces naplate. Time se djelomično smanjuje prednost brzine koju kupci najčešće povezuju sa samoposlužnim blagajnama.
Prema procjenama Instituta EHI, broj krađa na samoposlužnim blagajnama mogao bi biti između 15 i 30 posto veći nego na klasičnim blagajnama. U pojedinim slučajevima trgovci prijavljuju i do 39 posto veće inventurne manjkove u odnosu na blagajne koje opslužuje osoblje. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je izravnu povezanost između širenja samoposlužnih blagajni i povećanja broja krađa teško precizno dokazati.
Unatoč tome, trgovci nastavljaju ulagati u ovu tehnologiju. Glavni razlozi su smanjenje opterećenja zaposlenika i mogućnost obrade većeg broja kupaca na istom prodajnom prostoru.
Fenix-magazin/MD/
