Svaki javni događaj u hrvatskom iseljeništvu, neovisno o tome koliko ljudi okupi, ima velik značaj za hrvatsku zajednicu u zemlji u kojoj ona djeluje.
Bilo da se radi o kulturnom, crkvenom, sportskom ili zabavnom događaju, Hrvati po njima postaju prepoznatljivi te ujedno njeguju svoj hrvatski identitet i podrijetlo u tuđini. Večernjakovi su čitatelji u izboru Večernjakove domovnice nominirali sedam događaja u kategoriji “Najznačajniji događaj godine” za koje smatraju da zaslužuju ovo značajno priznanje.
1. Susret čuvara hrvatske etno baštine, Filderstadt
U Filderstadtu kod Stuttgarta već se sedam godina održava tradicionalni Susret čuvara hrvatske etnobaštine u organizaciji Folklornoga društva Ruža iz Filderstadta. Susret svake godine okupi dvadesetak folklornih društava iz Njemačke, Švicarske, Hrvatske i BiH. Folklorna društva cijelu godinu pripremaju koreografije kako bi se što bolje predstavili pred žirijem, ali i ostalim folklorašima, kojih na Susretu bude i tisuću. Važnost je Susreta u očuvanju hrvatskog narodnog blaga, ali i prijenosa znanja i učenja folkloraša na djecu i unuke. Važno je spajati društva iz Hrvatske i iseljeništva kako ne bi zaboravili jezik i kulturu te kako bi se svi zajedno okupili i družili.
2. Topas Z-Monroe Cup, Stuttgart
Najjači je to hrvatski malonogometni turnir izvan domovine, koji ima i najveći fond nagrada. Prvi čovjek organizacije Topas Z-Monroe turnira je Zoran Primorac. Na turnir dolaze neke od ponajboljih amaterskih nogometnih momčadi iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Crne Gore… Uz pobjedničke pehare, prve tri momčadi osvajaju i novčane nagrade iz fonda koji ove godine iznosio 8500 eura. Prigoda je to i za međusobne kontakte i buduću suradnju.
3. Proslava Sv. Fridolina, Bad Säckingen
Hrvatski vjernici iz Bad Säckingena, Rheinfeldena, Lörracha i Freiburga i iz okolnih mjesta, a dijelom i iz Švicarske, ove godine slave pet desetljeća proslave blagdana sv. Fridolina. Odlazak Hrvata na procesiju i misu svake godine organizira župno vijeće Bad Säckingena. Svake godine poslanica i molitva vjernika čitaju se na hrvatskom jeziku. Viktor Soldo već 49 godina predvodi Hrvate noseći hrvatski barjak. – Sve ove godine idem u procesiji i s ponosom nosim hrvatski barjak. Hvala Bogu još je puno Hrvata koji podržavaju procesiju i nastavljaju tradiciju ovog grada, a među najupornijima je i obitelj Jukić, Ankica i Željko – kaže Soldo. Sv. Fridolin, irski monah je u 6. stoljeću došao na područje Säckingena gdje je utemeljio samostan iz kojeg je krenulo pokrštavanje Allemana, germanskog plemena koje je živjelo s jedne i druge strane Rajne. Säckingen je postao hodočasničko mjesto u koje su dolazili vjernici iz Švicarske, cijelog južnog Badena i djelomično iz Elzasa, tražeći zagovor sv. Fridolina, čiji se zemni ostaci nalaze u prekrasnoj baroknoj crkvi u centru grada. Hrvatski vjernici, koji su se već 60-ih godina prošlog stoljeća počeli naseljavati u tim krajevima, prihvatili su sv. Fridolina kao svog zaštitnika.
4. Proslava 25. godina GK RH Hamburg
Generalni konzulat RH u Hamburgu lani je proslavio 25. obljetnicu djelovanja svečanim prijamom u dvorani Muzeja za umjetnost i obrt (Spiegelsaal) u Hamburgu, u nazočnosti visokih uzvanika iz hrvatskog i njemačkog političkog, kulturnog,
gospodarskog i vjerskog života. Generalni konzulat RH u Hamburgu, koji danas uspješno vodi generalni konzul Kristijan Tušer, s radom je počeo 1994. Nadležan je za Hrvate u Hamburgu, Bremenu, njemačkim saveznim državama Schleswig Holstein, Niedersachsen i Mecklenburg-Vorpommern. Zahvaljujući radu konzulata, veze između Hrvatske i sjeverne Njemačke u mnogim su sektorima intenzivnije. Tome je pridonijelo i oko 30.000 Hrvata koji žive u sjevernoj Njemačkoj.
5. Proslava 15. obljetnice FS Adria, Duisburg
Folklorna supina “Adria” djeluje već više od 15 godina. Najaktivnija su sekcija koja pripada Savezu Hrvata Duisburga, kulturno-umjetničkoj udruzi koju čine Hrvati iz Duisburga i okolice. Svojih “prvih” 15 godina proslavili su “Koncertom zajedništva” u Kulturkirche Liebfrauen. Iz Hrvatske su im tom prilikom u goste došli članovi Kulturno umjetničkog društva Sesvete, s kojima ih veže dugogodišnje prijateljstvo. Uz ostale brojne aktivnosti Adria organizira i radionicu “Hvatska škrinja folklora”. Trodnevni seminar nudi obrazovanje i edukaciju folklornih voditelja u plesu i pjesmi. Na ideju organizacije radionice došla je organizatorica Tanja Maleš Krznar, koja je nakon brojnih upita članova različitih društava koji žele steći dodatno obrazovanje ili obnoviti stara znanja o folkloru, a zbog poslovnih i obiteljskih obveza ne stignu otići u Hrvatsku na različite škole folklora, radionicu i pokrenula. Adria, uz plesne, redovito organizira i seminare tambure i tradicijskih glazbala kako bi što bolje sačuvali blago predaka i u tuđini.
6. Klapska večer, Stuttgart
Da je klapska pjesma jednako popularna i u hrvatskom iseljeništvu kao u Domovini, dokaz je Klapska večer koja se u studenom održala u Stuttgartu. Organizirale su je djevojke iz klape “Filiae Crotiae“ iz Stuttgarta. Okupilo se više od stotinu zaljubljenika u klapsku pjesmu te su uživali u nastupu hrvatskih klapa iz iseljeništva. Na prošloj Klapskoj večeri nastupile su dvije ženske klape, “Filiae Croatiae“ iz Stuttgarta i „Carmen“ iz Sindelfingena, te dvije muške klape, “Stella Maris“ iz Stuttgarta i “Troplet“ iz Esslingena. Osim tradicionalnih dalmatinskih klapskih skladbi, mogle su se čuti obrade i popularnih pjesama poput Oliverovih i Tonćija Huljića. Organizatori se nadaju kako će ovakvi susreti prerasti u tradiciju.
7. Večer hrvatske pjesme, Dortmund
Večer hrvatske pjesme u Dortmundu tradicionalno već godinama organizira Matica hrvatska za ruhrsko područje. Manifestacija je važna zbog toga što, osim Hrvata, okuplja i Nijemce kojima je hrvatska pjesma iz bilo kojih razloga bliska. U okviru večeri održavaju se promocije knjiga, predstavljanja hrvatskih glazbenika, razna predavanja.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
