Njemački javni dug porastao je za 151 milijardu eura (176,1 milijardu dolara) na 2,66 bilijuna eura (3,1 bilijun dolara) krajem prošle godine, dijelom zbog veće obrambene potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, prema preliminarnim podacima objavljenim u četvrtak.
Statistički ured (Destatis) rekao je da je ukupni dug javnog sektora – koji uključuje vladu, države, općine i fondove socijalnog osiguranja – porastao za šest posto u odnosu na prethodnu godinu, piše Anadolu.
U usporedbi s krajem 2024., stanje duga poraslo je za 151 milijardu eura na 2,66 bilijuna eura. Samo u posljednjem tromjesečju 2025. dug se povećao za 50,8 milijardi eura, odnosno 1,9 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
Dug njemačke vlade porastao je za 32,2 milijarde eura u posljednjem tromjesečju, dosegnuvši 1,84 bilijuna eura.
Destatis je rekao da je povećanje uglavnom posljedica „posebnih fondova“, uključujući one za njemačke oružane snage (Bundeswehr) i infrastrukturne projekte. Dug vezan uz fond Bundeswehra porastao je za 30 posto na 43 milijarde eura, dok je dug vezan uz Posebni fond za infrastrukturu i klimatsku neutralnost (SVIK) dosegao 24,3 milijarde eura.
Dug njemačkih saveznih zemalja porastao je za 8,7 milijardi eura na 624,6 milijardi eura. Hamburg je zabilježio najveći porast od 7,8 posto, a slijede Bremen i Bavarska, dok je Mecklenburg-Zapadno Pomorje smanjilo svoj dug za 3,9 posto.
Dug općina i općinskih udruženja porastao je za 9,8 milijardi eura, odnosno 5,3 posto, na 196,3 milijarde eura. Stručnjaci kažu da se lokalne samouprave, nakon što su iscrpile svoje rezerve, sve više oslanjaju na nova zaduživanja kako bi održale javne usluge.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
