CDU, CSU i SPD dogovorili su se o velikom paketu reformi u Njemačkoj. Jedna komponenta uključuje stroža pravila u vezi s bolovanjem. Evo što to znači za radnike i zašto potez izaziva kritike.
Mjere pomoći za tvrtke i obitelji uz stroža pravila za radnike: koalicija je donijela dalekosežne odluke – uključujući i one u vezi s nesposobnošću za rad. Što će se promijeniti u vezi s zahtjevom za liječničkim potvrdama? Koalicija namjerava zakonom propisati podnošenje potvrde o nesposobnosti za rad (AU) počevši od prvog dana bolesti, pišu njemački mediji.
Trenutno je liječnička potvrda zakonski potrebna tek od četvrtog dana. Ostaje nejasno hoće li – i u kojoj mjeri – planirana promjena koalicije dovesti do više posjeta liječniku prvog dana bolesti; to će vjerojatno ovisiti o specifičnim detaljima zakonodavstva.
Liječnicima je već dopušteno retroaktivno izdavati bolovanje do tri dana. Međutim, takva retroaktivna ovjera namijenjena je “samo u iznimnim slučajevima i nakon savjesne procjene” – prema trenutno važećim smjernicama o nesposobnosti za rad koje je izdao Savezni zajednički odbor.
Nadalje, u dokumentu o odluci koalicije navodi se da će netočno izdavanje bolovanja biti podložno strožim kaznama prema članku 278. Kaznenog zakona. Važeći zakon propisuje da se izdavanje netočnih liječničkih potvrda kažnjava zatvorskom kaznom do dvije godine ili novčanom kaznom.
Što će se dogoditi s bolovanjem izdanim telefonom?
Bolovanje izdano telefonom bit će ukinuto: “Program za oporavak i zapošljavanje” koji je usvojio koalicijski odbor navodi: “Bolovanje izdano telefonom bit će ukinuto”. Od kraja 2023. pacijenti mogu dobiti potvrdu o nesposobnosti za rad bez posjeta liječničkoj ordinaciji – pod uvjetom da su već upoznati s praksom i ne pokazuju teške simptome. Zaposlenici mogu dobiti bolovanje koje pokriva do pet kalendarskih dana.
Ova je mjera modelirana prema posebnom pravilu uvedenom tijekom pandemije koronavirusa kako bi se spriječila zaraza. Zašto bolesnim zaposlenicima treba potvrda o nesposobnosti za rad (AU)? U Njemačkoj zaposlenici primaju punu kontinuiranu isplatu plaće od svog poslodavca šest tjedana počevši od prvog dana bolesti.
Slijedom toga, od četvrtog dana nadalje moraju dostaviti liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad; Ovaj dokument je preduvjet za nastavak isplate plaće i naknadno primanje naknada za bolovanje. Iako poslodavci već imaju dopuštenje zahtijevati potvrdu od prvog dana bolesti, ta se mogućnost rijetko koristi u praksi.
Zašto se predlažu stroži zakoni?
“Broj dana bolovanja u Njemačkoj je previsok”, rekao je kancelar Friedrich Merz (CDU), objašnjavajući razloge. Merz je prethodno kritizirao razinu izostanaka s posla zbog bolesti – koju je smatrao pretjeranom – i doveo u pitanje praksu dobivanja bolovanja telefonom.
Koalicijski sporazum između Unije i SPD-a nije govorio o ukidanju, već o prilagodbama: “Modificirat ćemo sustav telefonskih bolovanja kako bismo isključili buduću zlouporabu (na primjer, isključivanjem online bolovanja izdanih putem privatnih online platformi).”
Merz je danas naglasio da tvrtke mogu odstupiti od ovih pravila putem individualnih ugovora, kolektivnih ugovora ili ugovora o radu. Stoga su moguće iznimke od planiranih promjena.
Potvrđuju li to brojke?
Fondovi zdravstvenog osiguranja poput AOK-a i fondovi zdravstvenog osiguranja sa sjedištem u poduzećima (BKK) nedavno su izvijestili o padu broja dana bolovanja. Među osiguranicima AOK-a, prosjek je 2025. bio 23,3 dana – nešto niže od prethodne godine od 23,9 dana. U 2017. prosjek je bio oko 19 dana. Međutim, fondovi zdravstvenog osiguranja naglašavaju da su visoke brojke prvenstveno posljedica dugotrajnog bolovanja pišu njemački mediji.
Također ukazuju na statistički učinak: Središnji institut liječnika zakonskog zdravstvenog osiguranja utvrdio je da je uvođenje elektroničkog bolovanja 2022. godine obuhvatilo mnoge slučajeve koji prije nisu bili prijavljeni.
Što kažu poslodavci i sindikati?
Rainer Dulger, predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA), pozdravio je ukidanje bolovanja izdanih telefonom i zahtjev za podnošenje bolovanja od prvog dana bolesti. Izjavio je da koalicija “ispravno reagira na visoku stopu bolovanja u usporedbi s drugim zemljama”. Nasuprot tome, sindikat IG Metall kritizirao je taj potez, tvrdeći da ukidanje telefonskih bolovanja i obvezno dokumentiranje od prvog dana predstavlja ispunjavanje “antisocijalne liste želja” za poslodavce. Tvrdili su da bi to gurnulo više ljudi u nesigurnost i preopteretilo ordinacije liječnika opće prakse.
Vođa Ver.dija Frank Werneke kritizirao je plan: “Ako se od radnika očekuje da se od prvog dana vuku liječniku – na primjer, s infekcijom sličnom gripi – to odražava temeljnu kulturu nepovjerenja.” Radnici nisu izbjegavači posla, primijetio je, “čak i ako poslodavci i dijelovi vlade impliciraju drugačije.”
Ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) podržala je planirano ukidanje bolovanja izdanih telefonom. Nitko ne bi trebao ići na posao ako ga bolest u tome sprječava, rekla je za Rheinische Post. “To se neće promijeniti u budućnosti.” Međutim, priznala je da je mogućnost dobivanja bolovanja telefonom značajno smanjila prepreke za dobivanje bolovanja s posla.
“Stoga je ispravno ponovno ga ukinuti.” Iako je ta opcija dokazala svoju vrijednost tijekom pandemije, Warken je rekao novinama da je to bilo “vrijeme iznimnih okolnosti”. Digitalne opcije, poput video konzultacija, međutim, ostat će dostupne.
Fenix-magazin/SČ
