U srijedu se sastaje njemačka savezna vlada kako bi raspravila ključne izmjene u mirovinskom sustavu. Ministrica rada Bärbel Bas (SPD) predstavit će nacrt zakona kojim se do 2031. godine želi zakonski zajamčiti trenutna razina mirovina od 48 posto.
Prema novom mirovinskom paketu, mirovine bi i dalje trebale pratiti rast plaća. Bez reforme, mirovinska razina u odnosu na plaće do 2031. bi pala za oko jedan postotni bod. Mirovinska razina pokazuje koliku mirovinu osoba dobiva nakon 45 godina rada s prosječnom plaćom u odnosu na trenutačni prosjek plaća – važan orijentir za mirovinski sustav.
Ključne promjene:
- Zadržavanje trenutne razine mirovina (48 %) do 2031.
- Izjednačavanje prava na majčinsku mirovinu: Za svu djecu, bez obzira na godinu rođenja, priznat će se tri godine odgojnog staža. Trenutno se za djecu rođenu prije 1992. priznaje samo dvije i pol godine.
- Od ove promjene moglo bi imati koristi oko 10 milijuna građana, većinom žena.
Financiranje i kritike
Savezna vlada planira osigurati dodatna sredstva iz proračuna kako bi rasteretila obveznike doprinosa. No, planirane reforme naišle su na kritike ekonomistkinje Veronike Grimm, članice Vijeća ekonomskih stručnjaka:
„Vlada očito još uvijek ne shvaća ozbiljnost situacije. Planirane promjene ne poboljšavaju održivost mirovinskog sustava, već je mogu čak i pogoršati“, izjavila je za Rheinische Post.
Nova pravila za javne nabave i druga pitanja
Na dnevnom redu sjednice kabineta je i nacrt zakona o poštivanju kolektivnih ugovora. Prema njemu, sve tvrtke koje dobiju javne poslove vrijedne više od 50.000 eura morat će poštivati kolektivne uvjete rada. Dok sindikati poput IG Metalla podržavaju prijedlog, predstavnici poslodavaca, uključujući predsjednika udruge poslodavaca Rainera Dulgera, upozoravaju na dodatnu birokraciju.
Osim toga, vlada pod vodstvom kancelara Friedricha Merza (CDU) planira:
- Uvođenje olakšica za troškove skladištenja plina
- Pripremu zakonodavnog okvira za podzemno skladištenje CO₂
- Osiguravanje Deutschlandticketa i nakon 2025. godine
- Novi zakon za borbu protiv rada na crno i utaje poreza, koji predlaže potpredsjednik vlade Lars Klingbeil (SPD)
Fenix-magazin/MD