Od siječnja 2023. godine dogodit će se važna promjena prilikom uzimanja bolovanja: poslodavci mogu samo elektronički dobiti podatke o nesposobnosti svojih zaposlenika za rad od zdravstvenog osiguranja.
Svatko tko je bolestan i od svog liječnika dobije potvrdu o bolovanju možda je već primijetio: u mnogim liječničkim ordinacijama u Njemačkoj izdaju se samo dvije potvrde o nesposobnosti za rad, jedna kopija za poslodavca i jedna za pacijenta. Ordinacija sada digitalno šalje obavijest o bolovanju zdravstvenom osiguranju.
Liječničke ordinacije koje još nisu spojene na elektronički postupak do kraja 2022. godine moraju prijeći na sustav digitalnog izvješćivanja.
To ima posljedice i za tvrtke: od 1. siječnja 2023. više neće dobivati “žuti listić” od svojih zaposlenika. Podatke o nesposobnosti za rad svojih zaposlenika mogu dobiti samo elektroničkim putem od zdravstvenog osiguranja.
To uključuje prijenos mnogo podataka: Oko 77 milijuna potvrda o nesposobnosti za rad se izda i preda svake godine.
Što to znači za zaposlenike?
Od siječnja 2023. godine zaposlenici koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje više neće morati podnositi potvrdu o bolovanju svom šefu ili kadrovskoj službi, pišu njemački mediji. Poslodavac tada sam mora od zdravstvenog osiguranja preuzeti potvrdu o nesposobnosti za rad, odnosno bolovanje.
Ali, u svakom pravilu postoje iznimke: trenutačno ne postoji odredba za elektroničku potvrdu o nesposobnosti za rad za privatno osigurane zaposlenike. U tim slučajevima zaposlenici moraju sami nastaviti podnositi bolovanje u papirnatom obliku. „Isto vrijedi za privatne liječnike ili potvrde za bolovanje iz inozemstva“, objašnjeno je iz osiguranja Techniker Krankenkasse.
Ako ste bolesni, svoju nesposobnost za rad ipak morate odmah prijaviti poslodavcu. Prelaskom na digitalno bolovanje to se neće promijeniti. Jedino što ne vrijedi je obveza predočenja potvrde o bolovanju poslodavcu najkasnije četvrtog dana od početka bolovanja.
Šalje li se bolovanje telefonom, e-poštom ili SMS-om?
Odvjetnici za radno pravo kažu kako je moguće bolovanje poslodavcu predati i drugim vidovima komunikacije.
„U idealnom slučaju, svatko tko prijavi bolest putem telefona trebao bi pustiti svog partnera ili drugu blisku osobu da sluša razgovor. U slučaju sumnje, pacijent može dokazati da se poziv stvarno dogodio.
One koji pošalju e-mail najbolje je ponovno nazvati kako bi bili sigurni da je e-mail doista stigao”, kaže odvjetnica specijalizirana za radno pravo. Isto vrijedi i za prijavu bolesti putem SMS-a. “Potreban je oprez kod prijave bolesti putem WhatsAppa ili Telegrama”, kaže odvjetnica i dodaje kako zaposlenici sami snose rizik u slučaju slanja pogrešnih podataka.
Moram li reći svom poslodavcu koju bolest imam?
Radnici ne moraju reći poslodavcu od čega boluju. “Vrijedi načelo da su vrsta i uzrok bolesti privatna stvar”, kaže Daniel Stach, pravni procjenitelj i sindikalni tajnik u upravi Verdija u Berlinu.
Međutim, postoje iznimni slučajevi, kada radnik mora poslodavcu javiti koju bolest ima. To se radi u slučajevima kada radnik oboli od npr. zaraznih bolesti kao što su ospice, zaušnjaci, hepatitis B, gripa ili Covid-19.
Fenix-magazin/SČ
