Dokumentarni film “Bogre – velika europska hereza” (Bogre, la grande eresia europea) istaknutog talijanskog redatelja Freda Valle, sada je dostupan i online na hrvatskom jeziku.
Iz Rima piše: Ljiljana Džalto
Prijevod na hrvatski jezik uslijedio je nakon mnogobrojnih projekcija filma diljem Italije i Europe, od kojih svakako treba istaknuti projekciju na Sofia International Film Festival u Bugarskoj, kao i onu u prestižnoj Vatikanskoj filmoteci (Filmoteca Vaticana), i prvu bosanskohercegovačku projekciju, u Narodnom pozorištu u Sarajevu, održanoj 1.11. 2021. godine.
Naime, riječ je o dokumentarcu u trajanju od 200 minuta iz 2021. godine, koji između ostalog obrađuje i povijest srednjovjekovne Crkve bosanske.
![DIJELOM SNIMAN I U BIH: Talijanski film „Bogre – velika europska hereza“ dostupan i na hrvatskom jeziku 1 bogre Steci](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2023/05/bogre-Steci.jpg)
Intervju s najistaknutijim povjesničarima i stručnjacima srednjeg vijeka, uokvireni su upečatljivim prikazima raznoraznih europskim krajolika, od bugarskih manastira i rijetkih knjiga, stećaka, okićeni riječima Maxa Dizdara, do ruševina starih francuskih dvoraca, sve do Venecije, pa niže do pokrajine Toscana, u kojima se isprepleću prošlost i sadašnjost.
Riječ je, kako to sam redatelj voli reći, o dugom i opsežnom putovanju srednjovjekovnom Europom tragajući za bogumilima i za katarima, istražujući njihov progon.
![DIJELOM SNIMAN I U BIH: Talijanski film „Bogre – velika europska hereza“ dostupan i na hrvatskom jeziku 2 bogre titoli coda](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2023/05/bogre-titoli-coda.jpg)
Polazeći od uspomene na riječ bogre koju je koristio njegov otac, režiser Fredo Valla sa svojim suradnicima, kreće na put i prelazi četiri zemlje (Bugarsku, Italiju, Okcitaniju, Bosnu i Hercegovinu) u traženju kulturnih i religioznih odnosa i veza između ove dvije struje i spomen na sve progonjene u povijesti.
Heretička strujanja koja su obilježila veliki dio današnje Europe. Heretik je onaj koji potvrđuje pravo/dužnost izbora prema savjesti („herezija“ – nije iznenađujuće da riječ potječe od grčkog izraza haìresis, što znači izbor).
![DIJELOM SNIMAN I U BIH: Talijanski film „Bogre – velika europska hereza“ dostupan i na hrvatskom jeziku 3 Narodno pozoriste Sarajevo](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2023/05/Narodno-pozoriste-Sarajevo.jpg)
Bogre nanovo otkriva priču „iskorijenjenu iz povijesnih knjiga“. Polazeći od hereza koje su zahvatile europski srednji vijek, poziva na promišljanje nedavne prošlosti obilježene progonima i genocidima poput Šoe i sadašnjeg vremena s fenomenima netolerancije koji kao da ne blijede.
Bogre je riječ okčitanskog jezika (čit. bugre), a znači Bugarin, no ta riječ stoljećima je poprimala značenje nesposobnjakovića, naivčinu, nekoga tko prikriva istinu.
Od 12. stoljeća riječ bogre postala je izravna uvreda katarima Okcitanije, asimiliranima s pokretom bugarskih bogumila, iz kojega je potekao zapadni katarizam. Katari i bogumili su njegovali ideju o Bogu koja je već nekad bila raširena u ranom judeo-kršćanstvu – te prisutna u gnostičkim zajednicama u Egiptu, Palestini i na Bliskom istoku, a koja se temeljila na borbi između duha (Boga) i materije (Zla).
![DIJELOM SNIMAN I U BIH: Talijanski film „Bogre – velika europska hereza“ dostupan i na hrvatskom jeziku 4 film mostar](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2023/05/film-mostar.jpg)
Ova dihtomija nailazi na ogromne sličnosti s velikom gnostičkom strujom iz kasnog grčkog perioda, koja proizlazi in nepovjerenja grčke misli prema materijalnom savjetu. Istovremeno, svjedoči o jednom srednjem vijeku koji je bio sve samo ne mračan i nepokretan. Ideje su putovale s jednog kraja Europe na drugi, od Balkana do Pirineja, od srednje-sjeverne Italije do Bosne i Hercegovine.
Riječ je i o jednoj civilizaciji u kojoj je bila prisutna ravnopravnost između muškarca i žene, umjereni način ishrane, kakvom niti danas moderni svijet nije dorastao, uvjerenja koja su kružila i ujedinila Europu, puno prije nego što je pojam Europa nastao, kako često ističe Fredo Valla.
Katolički teolog Enrico Riparelli precizno se hvata točke što zabrinjava sve monoteističke religije: Unde malum?
-Ako je Bog savršen, otkud onda zlo? Katari na ovo pitanje odgovaraju s jednim manje više radikalnim dualizmom, koji se može otkriti gledajući film.
U srednjovjekovnoj Bosni, film nas podsjeća da se teološki sukob odnosio i na utjecajnu sferu kome je trebala pripasti Bosanska srednjovjekovna crkva, između Istoka i Zapada. Rađanje i širenje heretičkih struja koje se od Bugarske, preko Bosne i Dalmacije šire po Italiji, stižući čak i do Njemačke.
Film je ugledao svjetlo dana zahvaljujući kampanji crowdfunding , u koprodukciji Chambra d’Oc i Incandenza Film, a sniman je u sve četiri navedene zemlje i preveden je na pet jezika (bugarski, francuski, okcitanski, talijanski i hrvatski) te se distribuira s podnatpisima na svim tim jezicima.
Originalnu glazbu skladao je Walter Porro. Dokumentarni film Bogrre moguće je od sada pogledati i na hrvatskom i bosanskom jeziku na stranici Vimeo OTT (oznaka OTT znači “over-the-top), mogućnost online iznajmljivanja filma na nekoliko dana uz plaćanja navedenog novčanog iznosa od 4,99 eura.
Film na hrvatskom jeziku može se preuzeti na linku: https://chambradoc.vhx.tv/
Fenix-magazin/MD/Ljiljana Džalto