Krumpir (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)
Krumpir (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)

„UZVIŠENA BILJKA“: Redovita konzumacija krumpira može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i produžiti život

Najčešće korišteni prilog u mnogim europskim kuhinjama je krumpir za kojeg brojne studije tvrde kako je izuzetno zdrav u prehrani.

 

Krumpir, za čije širenje u Hrvatskoj je najzaslužnija austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica Marija Terezija, jedina žena koja je bila na čelu Habsburške monarhije, sastoji se od važnih minerala i vitamina koji su važni za ishranu i zdrav život.

Nedavna studija istraživača iz Norveške objavljena u Journal of Nutrition pokazala je kako redovita konzumacija krumpira može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i produžiti život. Ispitivanje prehrambenih navika preko 77.000 odraslih osoba u razdoblju od 33,5 godine pokazalo je da ljudi koji jedu više krumpira općenito imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i duži životni vijek.

Dnevna konzumacija krumpira

Prema mišljenju mnogih nutricionista, za zdraviji život dnevno bi trebalo jesti 200 do 250 grama krumpira ili tri do četiri krumpira srednje veličine. Sudionici studije u “Journal of Nutrition” jeli su u prosjeku oko 13 krumpira tjedno. To je otprilike dva krumpira dnevno. Studija je pokazala kako oni koji su redovito imali krumpir na svom tanjuru imali su nižu stopu smrtnosti tijekom razdoblja od 33,5 godina u kojem je provedeno istraživanje.

Za raznovrstan okus vrijedi mijenjati ugljikohidrate pa umjesto krumpira uzimati kruh, tjesteninu ili rižu. Ali ako vam se to ne sviđa, možete svaki dan jesti krumpir jer je to također zdravo.

Zasluge carice Marije Terezije

Iako se spominje kako su krumpir u Hrvatsku najprije donijeli graničarski vojnici, carica Marija Terezija je najviše zaslužna za popularizaciju krumpira u našim krajevima jer je u vrijeme nestašice žitarica u svom carstvu u drugoj polovici 18. stoljeća naredila sadnju krumpira koji je hranjiv i pun potrebnih minerala i vitamina. Svaka obitelj tada je dobila nekoliko „mjera krumpira“ uz upute kako ga treba saditi i uzgajati.

Krumpir se pokazao izuzetno pogodnim za naša krška polja koja su klimatski bila veoma pogodna za uzgoj krumpira.

Sama bilja krumpira dolazi iz područje oko jezera Titicaca u južnoameričkim Andama. Narod Inka smatra je krumpir „uzvišenom biljkom“. U Europu su ga u 16. stoljeću donijeli španjolski konkvistadori koji su ga počeli jesti na španjolskim brodovima kada je i zabilježeno da pomorci koji su jeli krumpir nisu obolijevali od skorbuta.

Fenix-magazin/SIM/I. Matić

Povezano

PRIJEDLOG SABORSKOG ZASTUPNIKA: „Dan hrvatske pobjede“ kao središnji slogan i naziv državne proslave čije obilježavanje bi se proširilo na 4. i 5. kolovoza
Hrvatski vojnici / Foto: Hina
NOVA DOMOLJUBNA PJESMA IZ BUDIMIRA: „Pobjednici – povijest pišu” u čast hrvatskim braniteljima
SALZBURG: U muškom WC-u austrijskog “Crvenog križa” otkrivena skrivena kamera
SINJ: Euharistijsko slavlje za članove Viteškog alkarskog društva Sinj
LJUDSKI GUBICI NA OBJE STRANE: Tijekom međusobnih napada Rusije i Ukrajine ubijeno najmanje 14 osoba
STON: U Kneževu dvoru otvorena izložba slika Tonća Kolendića