Medjugorje
Uoči 40. obljetnice Gospinih ukazanja održana tradicionalna Hodnja mira od Humca u Ljubuškom do Međugorja sa hodočasnicima iz cijelog svijeta / Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

UZ VELIKU OBLJETNICU: Međugorje je u 40 godina postalo katoličko čudo molitve i okupljanja

Malo hercegovačko mjesto smješteno podno više brda (među gorjem) već četiri desetljeća upravo privlači milijune ljudi šaljući poruke mira, ljubavi, poziva na molitvu, obraćenje, donosi brojna ozdravljenja…

 

Međugorje je čudo molitve i čudo plodova”, jednu od najjednostavnijih definicija ovoga svjetski poznatog mjesta molitve i duhovnosti dao je nekadašnji američki veleposlanik pri Svetoj Stolici Raymond Flynn koji je, jednako kao što danas u ovo hercegovačko središte pristižu deseci tisuća vjernika za godišnjicu, prije petnaestak godina i osobno svjedočio ovome čudu, piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.

Malo hercegovačko mjesto smješteno podno više brda (među gorjem) već četiri desetljeća upravo privlači milijune ljudi šaljući poruke mira, ljubavi, poziva na molitvu, obraćenje, donosi brojna ozdravljenja, stameno svjedoči univerzalne vrijednosti Katoličke crkve.

Obračun s fenomenom

A sve je počelo 24. lipnja 1981. godine kada je šestero mladih iz župe Međugorje, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragičević, Vicka Ivanković, Ivan Dragičević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović na brdu Crnica, na predjelu zvanom Podbrdo, u popodnevnim satima vidjelo bijelu pojavu s djetetom u naručju. Iznenađeni i prestrašeni, nisu se usudili prići te su pobjegli.

Dan poslije, 25. lipnja, kada se i obilježavaju godišnjice međugorskog fenomena, četvero njih, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragičević, Vicka Ivanković i Ivan Dragičević, osjetilo je da je snažno privučeno tom mjestu. Njima su se pak pridružili Marija Pavlović i Jakov Čolo. S Gospom su prvoga dana, upravo kao i danima, mjesecima i godinama poslije, molili i razgovarali. Od toga dana imali su svakodnevna ukazanja, zajedno ili odvojeno. Milka Pavlović i Ivan Ivanković Gospu više nikad nisu vidjeli. Međugorski svećenici koji su bili na službi najprije su s dozom opreza slušali vijesti o tadašnjim ukazanjima djeci.

O svemu su izvijestili crkvene prvake, a informacija se brzo proširila i do tadašnjih jugoslavenskih komunističkih vlasti koje su fenomen iz Međugorja doživjele i predstavile kao kleronacionalizam koji je trebalo što prije zatrti u korijenu, djecu proglasiti neuračunljivom, a tamošnje svećenike ukloniti. To se na kraju i dogodilo. Vidioci su privođeni te im je objašnjavano kako im se zapravo ništa nije događalo, dok je snagu represivnog režima najsnažnije osjetio jedan od svećenika, karizmatični fra Jozo Zovko. Najprije je uslijedila medijska haranga, nakon čega je fra Jozo uhićen nepuna dva mjeseca od prvih ukazanja. Osuđen je najprije na tri godine zatvora, a kao dokaz protiv njega u postupku je čak korišteno i Sveto pismo. Odrobijao je godinu i pol dana u zloglasnom zatvoru u Foči.

No, represija jugokomunističkih vlasti je, čini se, postala jedna od reklama za ovo mjesto u kojem se svake godine povećavao broj hodočasnika iz cijeloga svijeta. Iako se djelomično službene statistike vode tek od 1985. godine, po broju podijeljenih hostija u Međugorju je bilo više od 42 milijuna vjernika, a podatak o tome da je čak 946.845 svećenika sudjelovalo u misama i molitvama daje naznake kakvo značenje Međugorje ima Katoličkoj crkvi.

Svjedočenja djece

Čak i unatoč činjenici da ni 40 godina poslije nije priznat nadnaravni karakter međugorskog fenomena, a ukazanja još uvijek imaju status navodnih. Prvi službeni stav o Međugorju Katolička crkva dala je 1991. godine. Tada je, naime, Biskupska konferencija bivše Jugoslavije sa zasjedanja u Zadru izdala posebnu izjavu.

– Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama – stoji u tome dokumentu. U međuvremenu su franjevci vrijedno radili na proučavanju i bilježili sve što se zbiva uz međugorska događanja. Značajan dio posla napravio je fra Janko Bubalo. Pratio je međugorska ukazanja od početka. Godinama je dolazio u Međugorje ispovijedati i tako stjecao iskustva o međugorskoj duhovnosti. On je pojedinačno obavio intervjue sa svim vidiocima, osim Jakova Čole, koji je bio najmlađi. Svi njihovi iskazi u fra Jankovim zapisima bili su identični. Vidioci su čak u vrijeme ukazanja u Međugorju godinama poslije bili podvrgavani ispitivanjima funkcije mozga u trenutku ukazanja. Francuski neurolozi tvrdili su kako su se vidioci tada nalazili u ekstazi koju je teško objasniti.

Zapravo, u smislu stava Crkve malo se što mijenjalo sve do 2010. godine kada je papa Benedikt XVI. utemeljio posebno povjerenstvo za Međugorje te ga povjerio kardinalu Camillu Runiju. U tome povjerenstvu bila su i dvojica hrvatskih kardinala iz BiH i Hrvatske, Vinko Puljić i Josip Bozanić. Nakon što su uspješno okončali rad, svoje izvješće predali su Kongregaciji za nauk vjere, a koja ga je onda proslijedila svetome ocu Franji. Kako je poslije u javnosti otkrio Andrea Tornielli, poznati vatikanist, od petnaest članova povjerenstva, njih trinaest smatra kako treba priznati vjerodostojnim prvi tjedan dana ukazanja Blažene Djevice Marije u Međugorju.

Novi vjetrovi iz Vatikana

No, unatoč tome što se očekivalo kako će Crkva u međuvremenu donijeti pravorijek, to nije dogodilo, a oni koji godinama motre ovaj fenomen i odnos Crkve prema mjestima ukazanja u svijetu ističu kako tu odluku ne treba očekivati tako skoro. Pa ipak, u Međugorju su se u međuvremenu snažno osjetili novi vjetrovi iz Vatikana i Crkve. Prvi je u Međugorje, upravo u vrijeme kada je povjerenstvo još istraživalo, stigao bečki nadbiskup Christoph Schönborn i u novogodišnjoj misi koju je predvodio izjavio kako “Gospa nije baš izabrala najlakša brda”.

Cijelo to vrijeme mjesni, mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić, koji je odnedavno i službeno u mirovini, osporavao je autentičnost Gospinih ukazanja. On je i svjedočeći pred Runijievim povjerenstvom tvrdio tako, dok su pak hercegovački franjevci, koji desetljećima pastoriziraju tamo, izražavali spremnost prihvatiti odluku Svete Stolice kakva god ona bila.

Svojevrsnu prekretnicu u odnosu na ovu župu predstavljala je odluka svetoga oca Franje da se za svojevrsnog upravitelja, odnosno apostolskog vizitatora, odredi poljski nadbiskup Henryk Hoser. Nakon toga uslijedilo je legaliziranje organiziranih hodočašća u Međugorje, a na skupu Mladifest, koji tri desetljeća okuplja mlade iz cijeloga svijeta na molitvama, klanjanjima i pobožnostima, a očito uz inicijativu Pape, misu su predvodili predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju nadbiskup Rino Fisichella te Papin vikar za Rimsku biskupiju kardinal Angelo De Donatis.

Prošle je godine Sveti Otac mladima, koji su se također okupili u Međugorju, poslao posebnu poruku. O Međugorju je snimljen film “Gospa”, u kojemu je naslovnu ulogu glumio Martin Sheen, a govorio je upravo o progonu fra Joze Zovke, kojega se smatralo neprijateljem tadašnjeg jugokomunističkog režima. Pozornost svijeta Međugorje je privuklo nastupom jednog od najvećih tenora današnjice Josea Carrerasa, a zatim i neponovljivog Andree Bocellija pod zvjezdanim nebom Međugorja. Ovo mjesto magnet je za vjernike iz cijeloga svijeta, ali je posebno u srcu Hrvatima i Talijanima svih ovih godina. Brojni su ugledni gosti dolazili javno ili tajno u mjesto molitve i mira.

Jedan od posljednjih dana najčešće spominjanih nogometnih stručnjaka Roberto Mancini, koji s reprezentacijom Italije traži put do vrha Europe, u Međugorju je godinama bio redoviti gost. Glumac Jim Caviezel rekao je nakon posjeta Međugorju kako bez toga iskustva nikada ne bi mogao odigrati ulogu Isusa u “Pasiji”.

Njihova iskušenja su, međutim, daleko manja nego ona koja proživljavaju brojni koji su u Međugorje dolazili moliti se Gospi. O tome svjedoče, kako su objavili i na službenoj stranici medjugorje.hr, da su u 20 godina primili 445 dobro ili manje dobro dokumentiranih prijava o tjelesnim čudesnim ozdravljenjima.

Fra Slavko Barbarić

Brojni su plodovi kojima se Međugorje može pohvaliti za ovih 40 godina otkako živi svoj fenomen povezan s Gospom. Poseban trag ostavio je fra Slavko Barbarić, koji je doslovno živio duh Međugorja. U ratu je utemeljio i vodio ustanovu za odgoj i skrb “Majčino selo” koja se skrbi o siročadi, djeci razorenih obitelji te starim nezbrinutim osobama i bolesnoj djeci. Mali su ga neizmjerno voljeli, jednako kao i ovisnici o drogama s kojima je radio u zajednici “Cenacolo”. Uz to, s fra Jozom je pokrenuo dva fonda za pomoć djeci poginulih branitelja i prijatelja talenata. U ovome mjestu veliki je broj vjernika odlučio postati redovnik i redovnica.

Danas Međugorje slavi 40. obljetnicu vjernosti Gospi šaljući poruke žive Crkve. Ovo mjesto prepoznato je u više dimenzija, a unutar crkvenih redova često ga se naziva mjestom gdje počinje nova evangelizacija, napisao je novinar Zoran Krešić za Večernji list BiH.

U povodu velike obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju se planira program tijekom cijeloga dana. RTV Herceg-Bosna od 19 sati će uživo prenositi program iz Međugorja.

Fenix-magazin/SIM/ Zoran Krešić / Večernji list BiH

Pogledajte drugo

OPET KARANTENA?: Za Njemačku su Španjolska i Nizozemska od ponoći “visokorizična područja”, SAD preporučuje da se ne putuje u Španjolsku i Portugal te na Cipar i Kubu

Zbog značajnog porast broja infekcija, njemačka Savezna vlada je od ponoći (na utorak) klasificirala Španjolsku …