U Njemačkoj bi sljedeće godine trebalo voditi objektivnu raspravu o modelima služenja vojnog i civilnog roka, rekla je povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Högl, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Ona je pozvala da se spusti loptica u raspravi o služenju vojnog roka. “Bilo bi vrlo dobrodošlo ubrzati raspravu o konkretnim konceptima”, rekla je povjerenica za dpa.
To ne znači, istaknula je, da će se odmah uvesti obveza vojnog i civilnog služenja.
Pritom je jasno da nitko ne želi povratak starog vojnog roka, rekla je Eva Högl. “To je novi koncept. Je li potrebno povećati sastav Bundeswehra? S obzirom na situaciju, rekla bih da.”
Njemačka vojska trenutno ima 181.000 pripadnika oba spola. Cilj dosezanja broja od 203.000 vojnika do 2030. neće biti ispunjen ako sve ostane isto u privlačenju ljudi da se pridruže Bundeswehru.
Vojnu obvezu, koja je u Njemačkoj postojala 55 godina, ukinuo je u srpnju 2011. tadašnji ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg
U praksi je to značilo ukidanje i vojne i civilne službe, jer su ukinute i sve strukture za novačenje i obuku velikog broja vojnika.
Zbog promijenjene sigurnosne situacije nakon ruskog napada na Ukrajinu, sadašnji ministar obrane Boris Pistorius počeo je razmatrati modele obveznog služenja vojnog roka, uzimajući u obzir švedski.
To je naišlo na kritike među Pistoriusovim socijaldemokratima (SPD), kao i u druge dvije vladajuće stranke – Liberalima (FDP) i Zelenima.
Höglov zaokret odnosi se i na Švedsku. “Svatko prvo dobije mail (poziv), razgovara se s njim i zamoli ga da se javi. Zatim se pregledava i daje ponuda”, objasnila je povjerenica.
U Švedskoj se, dodala je, ni pod kojim uvjetima ne služi vojska godinu dana. – Dakle, ne radi se zapravo o vojnom roku, već se uzimaju oni koji mogu i žele.
Čelnik Zelenih Omid Nouripour rekao je za dpa da ne vjeruje u ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Njemačkoj. “Vremena su previše maglovita za to”, rekao je Nouripour.
Stav Zelenih je, istaknuo je, da vojni rok povećava troškove, ali ne nužno i vojnu sposobnost.
Heglova kaže i da bi se Savezna služba volontera, koja za državnu službu postoji od 2013. godine, trebala više angažirati i voditi računa o muškarcima i ženama.
Tada će se, prema njezinim riječima, morati razmišljati o služenju vojnog roka, ali i službi u kulturi, socijalnim ustanovama i zaštiti okoliša.
Fenix-magazin/MMD/dpa
