Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u ponedjeljak da bi svi zajedno, od medija pa do nositelja procesa uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, trebali učiniti sve da se taj proces ne iskoristi za “lov u mutnom” i neopravdano podizanje cijena.
Marić je to izjavio na konferenciji za medije u Banskim dvorima, na kojoj je zajedno s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, a uz nazočnost ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kao i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Prijedlog zakona danas je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovini travnja.
Od 5. rujna ove godine trebalo bi krenuti obvezno iskazivanje cijena i u kunama i eurima za sve poslovne subjekte, a prije toga to će moći činiti dobrovoljno, pri čemu će se to dualno iskazivanje protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
“Poslovni subjekt dužan je tijekom 16 mjeseci trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni”, istaknuto je na predstavljaju prijedloga zakona, uz napomenu da se na jednak način mora istaknuti i fiksni tečaj konverzije.
Marić je izvijestio i da su prijedlogom zakona predviđena i određena izuzeća od obaveze dvojnog iskazivanja cijena, kako zbog fizičkih ograničenja, tako i zbog prevelikih troškova. To će se tako primjerice odnositi na prodajna mjesta putem automata, štandove na tržnicama, prodaju na kioscima, benzinske crpke, koje cijene goriva iskazuju na velikim svjetlećim stupovima, zatim na taksimetre itd. Također, tu su i artikli koji su već unaprijed otisnuti, poput taksi, biljega, lutrijskih srećki, bonova za mobitele, a koji će vrijediti do isteka zaliha.
“Međutim, sve ove iznimke ne podrazumijevaju iznimku od iskazivanja računa i u kunama i eurima. To je najvažnije za reći”, istaknuo je Marić, koji je između ostalog naveo i da je prijedlog da kod izlistavanja obračuna mjesečne plaće, u obje valute bude iskazan samo neto iznos plaće.
Kada je riječ o zaštiti potrošača, istaknuo je Marić, cilj je da cijeli proces uvođenja eura prođe što bezbolnije za građane i poslovni sektor, pa su stoga danas objavljene i smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, koje je, uz sudjelovanje brojnih strukovnih udruženja te stručne javnosti, izradio Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, kojem je glavni koordinator aktivnosti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
U tom dokumentu je kao temeljno načelo istaknuto da je pri uvođenju eura zabranjeno povećavati cijene roba ili usluga prema potrošačima bez opravdanog razloga.
Govoreći o potencijalnom problemu neopravdanog povećanja cijena, Marić je rekao da taj sam pojam nije jednostavno definirati i kontrolirati te da to područje nije pravno regulirano, no može ga se prevenirati zajedničkim djelovanjem svih segmenata društva, uključujući i medije.
“Trebamo učiniti sve, svi zajedno – mediji, opća javnost i mi kao nositelji ovog cijelog procesa, da ne bude neopravdanog podizanja cijena, odnosno da ga bude u najmanjoj mogućoj mjeri. Kolokvijalno rečeno, da “lovci u mutnom” ovaj put ne love”, poručio je Marić.
Ispunjavanje mastriških kriterija
Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem 2023. godine uvjetovan i dobro poznatim mastriškim kriterijima, a konačna odluka trebala bi biti donesena u srpnju. Pritom, ministar financija je istaknuo da su kriteriji javnog duga i deficita pod kontrolom i da je dinamika njihova smanjivanja adekvatna.
Kada je riječ o inflaciji, bez obzira na njezino ubrzanje proteklih mjeseci, istaknuo je Marić, Hrvatska je i dalje oko prosjeka eurozone ili čak blago ispod, pa tako smatra da putanja kretanja inflacije ne bi trebala ugroziti sam proces te da će svi kriteriji naposljetku biti pozitivno ocijenjeni.
Da će kriterij inflacije biti ispunjen smatra i guverner HNB-a Boris Vujčić, s obzirom da su iskustva pokazala da nikada referentna vrijednost za stopu inflacije koju je trebalo ispuniti za ulazak u eurozonu nije bila ispod prosječne stope inflacije u eurozoni.
Rast inflacije
Inače, po danas objavljenim podacima DZS-a, inflacija je u prosincu 2021. porasla za 5,5 posto na godišnjoj razini, što je najveći skok još od listopada 2008. godine. U cijeloj prošloj godini cijene su u prosjeku bile više za 2,6 posto.
S obzirom na već prisutnu inflaciju, strah od dodatnog pritiska na porast cijena jedan je od potencijalno negativnih aspekata uvođenja eura, rekao je Marić odgovarajući na pitanja novinara, no i napomenuo da su iskustva drugih zemalja koje su uvele euro pokazala da je taj efekt bio jednokratan, a u prvoj godini uvođenja eura prosječno je iznosio 0,2 postotna boda.
S druge strane, pozitivni efekti uvođenja eura su puno veći i dugotrajniji, ocijenio je.
Marić je još prošlog tjedna rekao da je Vlada na više korigirala projekciju rasta inflacije za ovu godinu, s ranije procijenjenih 2,5 na 3,5 posto, pri čemu je naveo da se očekuje da će, nakon nekoliko mjeseci s višim stopama, doći do određenog “ispuhivanja” tog rasta.
Danas je rekao kako u idućih nekoliko mjeseci treba vidjeti kretanje cijena energenata, prije svega struje i plina, koje imaju značajan izravan i posredan učinak na ukupno kretanje inflacije, a ponovio je da Vlada neće sjediti prekriženih ruku i na raspolaganju ima instrumentarij koji će staviti u funkciju te time, što je više moguće, zaštititi građane i gospodarstva od rasta cijena.
Naime, predsjednik Vlade Andrej Plenković prošli je tjedan najavio paket mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata, pri čemu se između ostalog razmatra i smanjenje PDV-a na plin.
Vujčić: Građani drže gotovinu u visini čak 36 milijardi kuna
Guverner Vujčić je ocijenio da je inflacija možda najozbiljniji potencijalni “trošak” uvođenja eura, no u ovoj godini taj utjecaj zbog uvođenja eura na ukupnu stopu inflacije može biti sveukupno manje od 10 posto, pa smatra da se time ne bi trebalo previše zamarati.
Dodao je da će se ostatak inflacije generirati iz potpuno drugih izvora, prvenstveno cijena energije, a očekuje da će sve do polovine ove godine biti prisutni dosta snažni inflacijski pritisci, dok u drugoj polovini godine očekuje početak “ispuhivanja”.
Vujčić je poručio da je najbolja prevencija podizanja cijena konkurencija, rekavši da je intervencija države opravdana samo tamo gdje postoji monopol. Tako, u mjesecima prije, ali i nakon uvođenja eura, potrošači moraju izbjegavati one koji podižu cijene, a kupovati od onih koji to ne čine, rekao je Vujčić, koji smatra da je to najbolja zaštita od rasta cijena i sam smisao dualnog iskazivanja cijena.
Kada je riječ o argumentu gubitka monetarnog suvereniteta ulaskom u eurozonu, Vujčić je podsjetio da središnja banka tečaj drži fiksnim još od 90-ih godina prošlog stoljeća.
Stoga ga aktivno ne koristi kao instrument monetarne politike, s obzirom da bi 10-postotna deprecijacija kune prema euru, zbog visoke euroiziranosti gospodarstva i kućanstava, dug svih sektora u Hrvatskoj povećala za više od 50 milijardi kuna, dok bi aprecijacija kune narušila konkurentnost hrvatskog gospodarstva, to jest izvoznika, rekao je Vujčić.
Otkrio je i da po, poprilično pouzdanim podacima, građani u ovom trenutku u svojim domovima drže gotovinu u visini čak 36 milijardi kuna. Stoga je i on pozvao građane da tu gotovinu polože u banke, što bi uvelike trebalo olakšalo konverziju tog novca prilikom ulaska u eurozonu.
Fenix-magazin/MMD/Hina
