Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UNGA) usvojila je u četvrtak, 23. svibnja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su 84 zemlje, 19 je bilo protiv, a 68 suzdržano, prenosi agencija Anadolu.
Većina zemalja članica UN-a donijela je odluku da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog nad Bošnjacima 1995. godine.
Protiv Rezolucije bile su delegacije Antigve, Bjelorusije, Kine, Komora, Kube, Sjeverne Koreje, DR Konga, Eritreje, Dominike, Eswatinija, Grenade, Mađarske, Malija, Naurua, Nikaragve, Rusije, Sao Tome i Principea, Srbije i Sirije.
Prijedlog Rezolucije na početku zasjedanja predstavila je njemačka veleposlanica pri UN-u Antje Leendertse, podsjetivši na sudski i povijesno utvrđene činjenice o genocidu počinjenom u Srebrenici u srpnju 1995. godine.
“Ovom rezolucijom se poštuje sjećanje na žrtve i preživjele. Genocid u Srebrenici su kao takav priznali međunarodni sudovi. Obilježavanje 11. srpnja kao međunarodnog dana sjećanja je u svrhu institucionalnog sjećanja”, rekao je Leendertse.
Nacrt Rezolucije sponzorirale su mnoge zemlje, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvu, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.
Opća skupština UN-a se u nacrtu poziva na Rezolucije iz 1993. godine kojima je Srebrenica proglašena sigurnom zonom, Rezoluciju iz svibnja 1993. kojom je uspostavljen Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju te Rezoluciju iz prosinca 2010. o uspostavi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za zločine sudovi.
Također, u tekstu Rezolucije podsjeća se na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno one koje sadrže osude za zločin genocida nad bosanskim Muslimanima počinjen u Srebrenici 1995. godine i iz veljače 2007. godine, u kojima je Sud utvrdio da su djela počinjen u Srebrenici predstavlja genocid.
U Rezoluciji se navodi da kazneni progon odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, ostaje središnji dio procesu nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te obnove i očuvanja mira u Bosni i Hercegovini, navodeći da je snažna regionalna suradnja državnih tužiteljstava od suštinskog značaja za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenja među državama u regiji.
Generalna skupština UN-a također podsjeća da će se 2025. godine navršiti 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su ubijene najmanje 8.372 osobe, tisuće raseljene, a mnoge obitelji i zajednice razorene.
Na kraju nacrta Rezolucije navedeno je sedam točaka.
Generalna skupština donosi odluku da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine i da se obilježava svake godine;
Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici, koji je povijesni događaj, te poziva države članice na očuvanje utvrđenih činjenica, uključujući i kroz vlastite obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja kako bi se spriječilo negiranje, iskrivljavanje i pojavljivanje genocida u budućnosti;
Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstven ukop, te poziva na nastavak kaznenog progona počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti. pravda;
Poziva sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, poštujući pritom relevantne odluke Međunarodnog suda pravde;
Zahtijeva od glavnog tajnika da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši s pripremama za 30. obljetnicu, i također traži od glavnog tajnika da skrene pozornost na Rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sustav Ujedinjenih naroda i organizacije civilnog društva;
Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti kojima se obilježava i poštuje žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine.
Prijenos pratili u Sarajevu
Brojni građani Sarajeva okupili su se u sarajevskoj Vijećnici odakle uživo prate zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (GS UN) na kojoj se razmatra usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.
U organizaciji Grada Sarajeva i na poziv gradonačelnika Benjamina Karića danas je u svečanoj sali Vijećnice upriličeno javno praćenje sjednice GSUN-a. Među prisutnima u Vijećnici, uz Karića, je i ambasador Palestine u BiH Rezeq Namoora. Građanima je na ulazu u salon podijeljen “Cvijet Srebrenice”, simbol stradanja srebreničkih civila.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
