Riječ “Soli” već dugo izaziva burne rasprave u Njemačkoj. Aktualna regulacija solidarnog dodatka bila je predmet pravnog spora koji je završio pred Saveznim ustavnim sudom. Sada je jasno: Soli je u skladu s Ustavom. Milijuni građana moraju ga i dalje plaćati.
Solidarni dodatak je zakonom propisana dopunska pristojba na porez na dohodak, koja postoji u Njemačkoj od 1991. godine. Njegova glavna svrha bila je financiranje dodatnih potreba u okviru ponovnog ujedinjenja zemlje.
Devedesetih godina nije se kontinuirano naplaćivao, no od 1998. iznosi 5,5 posto poreza na dohodak. Dodatak se naplaćuje i na porez na dobit te na porez na kapitalnu dobit.
Tema je izgubila na važnosti od 2021. godine, jer je povećanjem neoporezivih granica za oko 90 posto poreznih obveznika ukinut solidarnosti dodatak. Trenutno oko šest milijuna građana i dalje plaća taj dodatak na dohodak i kapitalnu dobit.
Ipak, godinama se vodi spor oko ove omražene pristojbe. Sada je Ustavni sud donio odluku.
Stručnjaci dovodili u pitanje ustavnost
Savezna odvjetnička komora je u svom očitovanju povodom ustavne tužbe FDP-a (Slobodne demokratske stranke) utvrdila da solidarni dodatak više nije opravdan izvanrednom situacijom. Posebne okolnosti, poput onih nakon ponovnog ujedinjenja, više ne postoje.
Stručnjaci su također kritizirali što dodatak sada plaća samo mali dio poreznih obveznika, što, prema njihovu mišljenju, krši načelo jednakosti.
I porezni stručnjak prof. dr. Gregor Kirchhof zaključio je u svom mišljenju da dodatak krši temeljni zakon. Posebna potreba saveznog proračuna više ne postoji, a nova opravdanja nisu iznesena. Osim toga, činjenica da teret snosi samo 10 posto poreznih obveznika također je protuustavna.
Odluka Ustavnog suda
Solidarni dodatak zasad ostaje na snazi. Tako je odlučio Savezni ustavni sud, odbacivši tužbu nekoliko političara FDP-a. Time poduzeća, ulagači u kapital i osobe s visokim prihodima, koje su i dalje obveznici ovog dodatka, moraju nastaviti s njegovim plaćanjem.
Međutim, presuda ne znači da će dodatak trajno ostati. Sud je naglasio da se dopunska pristojba ne smije naplaćivati trajno te da se mora redovito preispitivati. Čim “posebna potreba” – u ovom slučaju troškovi njemačkog ujedinjenja – prestane postojati, dodatak bi postao protuustavan. Trenutno to još nije slučaj, ali savezna vlada mora pratiti situaciju.
U svojoj odluci sud se pozvao na stručnu analizu koja navodi da će savezni proračun biti opterećen troškovima ujedinjenja sve do 2030. godine. Osim toga, ekonomisti uključeni u postupak iznijeli su različita mišljenja, što je sud protumačio kao znak da dodatni troškovi još uvijek nisu u potpunosti nestali.
Fenix-magazin/DP/MMD/dpa
