Danas je saborski Odbor za Ustav jednoglasno odlučio uputiti hrvatskome Saboru prijedlog u kojem bi se od Ustavnog suda zatražilo tumačenje je li referendumska inicijativa «U ime obitelji» prikupila dovoljno potpisa za održavanje referenduma na kojem bi se odlučivalo o promjeni Ustava koji se odnosi na parlamentarne izbore.
Kontraverze oko popisa birača u Republici Hrvatskoj , unatoč proklamiranom tumačenju vladajućih o sređivanju biračkih popisa, nastavlja se i na primjeru referenduma koji je pokrenula Građanska inicijativa UIO. Građanska inicijativa je prikupila i Saboru predala 380.649 potpisa za raspisivanje referenduma, na kojemu bi se odlučivalo o:onemogućavanju stvaranja predizbornih koalicija, uvođenju preferencijalnog glasovanja bez prohibitivne klauzule, smanjenju izbornih jedinica, spuštanju izbornog praga te uvođenju dopisnog i elektroničkog glasovanja.
Predsjednik saborskog Odbora Peđa Grbin (SDP) smatra da Građanska inicijativa UIO nije prikupila dovoljan broj potpisa te da je za pokretanje referenduma potrebno prikupiti 10% od ukupnog broja punoljetnih hrvatskih državljana s pravom glasa, bez obzira žive li u Hrvatskoj ili izvan nje. Prema podatcima Ministarstva uprave u Hrvatskoj je registrirano više od 4,5 milijuna birača. Tako bi se prema Grbinu trebalo za pokretanje referenduma prikupiti oko 450.000 potpisa.
Grbin je rekao ako bi Ustavni sud utvrdio da je broj potpisa koji je prikupila Inicijativa dovoljan za raspisivanje referenduma, da će se pokrenuti državni aparat kako bi se utvrdio broj potpisa te kontrola istih, a nakon toga bi se razmotrilo je li predloženo referendumsko pitanje ustavno dopušteno, i može li se o njemu raspisati referendum.
Inače najavljeni referendum Inicijative ne donosi nikakva riješenja za iseljeništvo. I dalje će državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj biti zatupljeni, neovisno o broju glasača, sa tri zastupnika u Hrvatskome saboru. Također je potpuno neprihvatljivo da u vrijeme informatizacije Hrvatima u svijetu nije omogućeno elektroničko glasovanje, kao i da se jedino može glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
U vrijeme kada se svijet intenzivo integrira i međusobno povezuje službena politika u Hrvatskoj zanemaruje ogromni demokratski i ekonomski potencijal iseljeništva. Stoga je hrvatsko iseljeništvo izuzetno zainteresirano za nova izborna zakonska riješenja koja bi mu omogućila veću participaciju u Saboru, kao i za riješenja koja bi dovela do veće povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske.(D.H)
