Stručni skup koji već više od dva desetljeća uspješno organizira Hrvatska matica iseljenika 4. studenoga je, po 22. put, u Zagrebu okupio predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz Crne Gore, Srbije (Vojvodine), Mađarske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije (Molisea), Rumunjske i Makedonije. Nedostajali su, iako najmalobrojniji, predstavnici Hrvata iz Bugarske i Kosova i, nažalost, Austrije.
Prije početka skupa sudionike i v.d. ravnateljicu Matice Mirjanu Anu-Mariju Piskulić te predsjednika Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika Milana Kovača na Pantovčaku je primila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
Osvrnuvši se na temu ovogodišnjeg Foruma „Mladi u hrvatskim manjinskim zajednicama – sadašnjost i perspektive“, Predsjednica je kazala kako su mladi od iznimnog značaja i njezinog osobnog interesa. Dodala je kako mladi u našim manjinskim zajednicama imaju posebno mjesto u očuvanju hrvatskih korijena, nastavljanju tradicija i povezanosti s Domovinom. Prilikom susreta predstavnici hrvatskih manjina upoznali su Predsjednicu Republike s položajem i problemima s kojima se susreću, s posebnim naglaskom na obrazovanje na hrvatskom jeziku u susjednim zemljama. Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako se prigodom svakog državnog posjeta veseli susretu s predstavnicima hrvatskih manjina kako bi čula njihove probleme i prijedloge te kako bi osnažila položaj Hrvata u kontaktima s dužnosnicima država u kojima žive.
Okupljenima se u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika najprije obratio novi rukovoditelj Odjela za hrvatske manjine HMI Marin Knezović, koji je moderirao skup zajedno s kolegom po struci, članom UO Matice Đurom Vidmarovićem, renomiranim znalcem hrvatske manjinske književnosti i problematike hrvatskih manjina općenito.
Nazočnim gostima, sudionicima Foruma, predstavnicima Državnog ureda za Hrvate izvan RH i medija obratili su se predstojnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednik UO HMI Milan Kovač i ravnateljica Matice Mirjana Ana-Marija Piskulić.
„U ovo globalizirano vrijeme kada se na starom kontinentu na sav glas propagiraju manjinska prava i standardi iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i iz Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima bit će vrlo zanimljivo na jednom mjestu čuti istaknute intelektualce iz redova hrvatskih manjinskih zajednica iz našeg europskog susjedstva, koji će ovdje na današnjem Forumu progovoriti o izazovima odrastanja i školovanja u većinskim domicilnim kulturama.
Svjesni činjenice da status svih hrvatskih zajednica, pa tako i mladih u državama u kojima živite uvelike ovisi o skrbi matične domovine, te posebno o motivaciji domicilne sredine da prihvati i razvija manjinsku zajednicu – podsjećam vas da su sve naše zemlje članice Vijeća Europe. Dokumenti Vijeća Europe sve nas skupa obvezuju kad su u pitanju demokratski standardi, pogotovo osjetljivih skupina poput mladih iz manjinskih skupina.
Želja nam je da naš današnji skup fokusiran na mlade kroz dijalog i ideje stvori smjernice za kvalitetan odnos prema našem potomstvu iz hrvatskih manjina. Slijedom spomenutoga, iskreno se nadam da će naša današnja diskusija iznjedriti kvalitetne prijedloge i zaključke koji će stvoriti dobar temelj za što kvalitetniji rad s mladima. Još jednom sve vas najsrdačnije pozdravljam i pozivam da svojim promišljanjem i aktivnošću pridonesete zajedničkom cilju“, kazala je u obraćanju skupu ravnateljica Matice.
Potom je Đuro Vidmarević publiku maestralno uveo u temu manjina i manjinskoga života, respektirajući njenu jezičnu, književnu, povijesnu, političku i zakonodavnu dimenziju.
Skup je ove godine propitivao temu „Mladi u hrvatskim manjinskim zajednicama – sadašnjost i perspektiva“.
Moderator Knezović prisutne je upoznao i s novom manjinskom nadom Hrvata u Crnoj Gori, Adrijanom Vuksanovićem, koji je održao zanimljivi prigodni govor.
U radu Foruma sudjelovali su: Mata Matarić iz somborskog KUD-a „Vladimir Nazor“, ravnateljica OŠ. Tavankut Stanislava Stantić Prčić, Dražen Ilić iz Hrvatskog kulturnog centra u Novom Sadu, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice Darko Sarić Lukendić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, Nenad Živković i Branko Sekovanić, predsjednik i potpredsjednik Zajednice Hrvata u Makedoniji, Lenka Koprivova iz Udruge Sdruženi občanů chorvatské národnosti v ČR, članica odbora HKD Čunovo Kristina Maschkanova iz Slovačke, ravnateljica HOŠIG -a iz Budimpešte Ana Gojtan, ravnatelj pečuške gimnazije Miroslav Krleža Gabor Győrvári , predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan, urednik Hrvatskog programa Mađarske radiotelevizije Tamas Furi, Petar Antunović i Ivan Botteri iz Hrvatskog društva Ljubljana, vlč. Marko Zadravec iz Hrvatskog kulturnog društva Velenje, predsjednik HKD Velenje Mijo Dujmović, Đanino Kutnjak uime Saveza hrvatskih društava u Sloveniji te Anca Svetlana Facraci iz Karaševa u Rumunjskoj.
Pripadnici hrvatske nacionalne manjine žive u 12 europskih država, i prema dostupnim podacima, najviše ih je u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji a respektabilnim ih brojem slijede Mađarska i Austrija…. Položaj im je različito uređen, pa ga tako uz međunarodne ili bilateralne obveze regulira domicilno zakonodavstvo. Zaštita manjinskih prava, imali smo prigodu puno puta čuti na dosadašnjim Forumima, ovisi i o tome postoji li uopće neka manjina u domicilnoj državi, odnosno je li priznata i prepoznata kao takva. Neke hrvatske manjine, dosad, nisu sve ostvarile svoj manjinski status, pa i u 21. stoljeću svjedočimo poraznoj činjenici kako ga još uvijek nemaju ni Hrvati u Sloveniji, dok je Hrvate u Moliseu Italija priznala tek kao jezičnu manjinu.
Podsjetimo, Vlada RH hrvatskim manjinama osigurava logističku, moralnu i materijalnu potporu kako bi ih zaštitila od asimilacije, osigurala im manjinska prava, omogućila dvojezično školovanje i uporabu materinskog jezika, razvitak manjinskih medija i institucija i dr. Ustrajno to čine, na različitim razinama, već 65 godina u kontinuitetu Hrvatska matica iseljenika i Državni ured za Hrvate izvan RH od 2012. godine.
Pozivu na Forum odazvali su se i veleposlanik Crne Gore Nj. E. Boro Vučinić i Davor Trkulja, ministar-savjetnik u Veleposlanstvu Republike Srbije.
Uslijedila su izlaganja Petra Antunovića i Ivana Botterija iz Slovenije, Zvonimira Dekovića iz Crne Gore, Nenada Živkovića iz Makedonije, Dražena Petrekanića iz Srbije, Đanina Kutnjaka iz Slovenije, Svjetlane Zeković iz Crne Gore, Dražena Ilića iz Srbije, Gabora Győrvárija iz Mađarske, Antonelle D’Antuono iz Italije, Stanislave Stantić Prćić iz Srbije, Ane Gojtan iz Mađarske i rasprava.
Okupljeni su pokušali, ponukani izlaganjima manjinskih predstavnika i konstruktivnom diskusijom, odgovoriti na brojna pitanja, među kojima i na ona o tome kako mladi pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica mogu sačuvati svoja posebna obilježja, a da se pri tome integriraju u socijalni, ekonomski i kulturni sustav većinskog društva, te kakvu ulogu mogu imati mediji i suvremene komunikacijske tehnologije u očuvanju manjinskog identiteta do onih kako u većoj mjeri uključiti mlade osobe u aktivnosti manjinskih zajednica….
Tridesetak predstavnika hrvatskih zajednica iz devet europskih zemalja donijelo je i ovaj put Zaključke.
Fenix-magazin/Diana Šimurina-Šoufek /Foto: Snježana Radoš i Tomislav Bušljeta, Ured predsjednice RH
