Čitaju li mladi danas uopće i što? Kako potaknuti mlade na čitanje knjiga u doba društvenih mreža? Koja je budućnost knjige i pisanja? Ovo su samo neka od pitanja koja će se provući ove godine hrvatskim štandom na Sajmu knjiga u Frankfurtu koji se održava od 19. do 23. listopada ove godine.
Hrvatski nacionalni izložbeni prostor nalazi se u Hali 5.0., štand D-123 i prostire se na 48 m2. Organizatori ovogodišnjeg nastupa su Ministarstvo kulture RH i Udruga Brod kulture iz Zagreba.
Hrvatski će nakladnici izlagati i na još jednom štandu, onom u Hali 3.0, štand H-6, koji organizacijski podupire Hrvatska gospodarska komora, i vrlo je izvjesno da će se na njemu okupiti, kao i proteklih godina, hrvatski nakladnici knjiga za djecu i mlade.
Tema nastupa Hrvatske bit će prezentiranje i promocija novih (mladih) nada hrvatske književne scene iz razloga, kako navode organizatori, “…što smatramo da je nužna popularizacija mladih autora koji svojim, već objavljenim djelima i nagradama, dokazuju kako hrvatska književna scena ima budućnost, a na nama je pružiti im priliku za predstavljanje na inozemnoj sceni.”
Za sada su poznata imena sljedećih mladih autora koji će ove godine imati svoju promociju na Frankfurtskom sajmu knjiga: Ružica Aščić, Katja Grcić, Iva Tkalec, Zoran Antičević, Ivan Jozić, Valent Pavlić i Borna Vujčić.
Hrvatska ima jako puno mladih talentiranih autora, ali nažalost, mediji su potpuno nezainteresirani za njih, kao i za praćenje Sajma knjiga općenito. Još unatrag 4 do 5 godina to nije bilo tako. Svi koji su tad pratili Sajam znaju kakav je on značaj imao u medijima. Bio je vrhunac književne godine. O njemu se pisalo, raspravljalo se o gostujućim autorima, o koncepciji predstavljanja hrvatske književnosti, o svijetlim točkama nastupa i podbačajima organizatora, pa i samih autora. Kritiziralo se, hvalilo, svakodnevno se izvještavalo izvještavalo, pisale su se reportaže, polemički osvrti, intervjui. Natjecalo se tko će biti brži u donošenju izvještaja s određenog književnog događanja. Press centri su bili puni, a danas su umjesto njega, puni okolni kafići.
Što se to dogodilo s medijima, misle li da javnost ne zanimaju knjige ili su lijeni u iscrpnom, ali zanimljivom izvještavanju s kulturnih događanja općenito. I zbog toga su najviše hrvatski autori razočarani.
Jer nitko ne može reći da narod ne zanimaju knjige. Dokaz je je i ovaj Međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu (MSKF) koji je najvažnija svjetska godišnja manifestacija izdavača knjiga koja se održava po 68. put.
Na Sajmu izlaže oko 7000 nakladnika iz više od 130 zemalja svijeta. Ukupno ga posjeti oko 300.000 posjetitelja i 10.000 novinara.
Fenix magazin/MD
Program hrvatskog štanda na Sajmu knjiga 2016
