Europska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen zalaže se za značajno povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda, kako i e-cigareta.
Prema dokumentu od 196 stranica, koji je dostupan njemačkom listu „Bild“, Bruxelles je pozvao države članice EU na povećanje poreze na duhan kako bi bilo manje slučajeva raka te time i niži troškovi zdravstvene zaštite.
“Suzbijanje potrošnje duhana” može se postići “između ostalog poreznim mjerama za smanjenje potražnje za duhanom”, navodi se u dokumentu u kojim stoji i to kako bi „veći porezi mogli poslati cjenovni signal da je pušenje doista štetno i da se protiv njega treba boriti svim sredstvima”.
Veći porezi i veće cijene duhana “dokazano su najučinkovitijom pojedinačnom mjerom za smanjenje ukupne potrošnje duhana” i poticanje pušača da prestanu pušiti ili barem smanje pušenje, navodi se u dokumentu.
Konkretno, Komisija predlaže da se porezna stopa temelji na bogatstvu dotične zemlje EU (na temelju indeksa). Prema Europskom udruženju poreznih obveznika, to bi za Njemačku značilo povećanje poreza na duhan za jednu petinu.
“Očekujemo povećanje cijena cigareta za 20 posto. To se mora hitno zaustaviti”, rekao je predsjednik udruženja Michael Jäger, prenosi „Bild“ ističući kako bi se cijena po pakiranju mogla povećati do jedan euro, ovisno o veličini.
Trenutačno pakiranje cigareta košta u prosjeku devet eura (uključujući porez). Ako duhan postane skuplji za 20 posto, cijena velikog pakiranja povećala bi se za oko jedan euro; za pakiranje za prodaju (oko 20 cigareta) cijena bi se mogla povećati za 50 do 70 centi.
Nova direktiva trebala bi se primjenjivati i na nove vrste duhanskih proizvoda (sustavi za zagrijavanje duhana, nikotinske vrećice, e-cigarete). Razlog: konzumacija nikotina trebala bi postati manje atraktivna općenito – uključujući konzumaciju nikotina bez dima. Zamjenski nikotinski proizvodi (npr. nikotinske žvakaće gume poput Nicorette) ostat će izuzeti.
Očekuje se da će povjerenici EU-a odobriti nacrt do sredine srpnja. Duhanska industrija reagira na tu najavu s ogorčenjem. Predsjednik udruge Michael von Foerster kaže kako “zaštita zdravlja ne smije postati izgovor za uništavanje pouzdanih poreznih modela i egzistencije malih i srednjih poduzeća.”
Jaanus Pauts iz JTI-a (Benson & Hedges, Camel) upozorava na mogući procvat crnog tržišta cigareta: “Masovna povećanja poreza na pakete cigareta su ekonomskih poticaj za organizirani kriminal.”
Smrtnost od pušenja u Hrvatskoj
Prema informacijama za javno zdravstvo Hrvatske, procjenjuje se da u Hrvatskoj od pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Makarske.
U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh; a svaki drugi hrvatski pušač popuši prosječno 15-24 cigarete dnevno. Znanstveno je dokazano da svaka cigareta skraćuje život osam minuta; To je to, možeš po cigaretu svaki dan i onda to potrošiš za 40 minuta, pa 40 minuta.
Oko 95% umrlih od raka pluća su pušači.
Primjer Slovenije
Prema prošlogodišnjim izmjenama Zakona o ograničavanju upotrebe duhana i srodnih proizvoda, u Sloveniji je zabranjena prodaja elektroničkih cigareta i punjenja sa slatkim, voćnim i biljnim okusima, bez obzira sadrže li nikotin ili ne. Dopuštena je samo prodaja proizvoda sa 16 dopuštenih tvari koje daju okus duhana, prema navodima slovenskog Ministarstva zdravstva, prenosi agencija Anadolu.
„Istraživanja pokazuju da elektroničke cigarete koriste i djeca od 9 do 11 godina. Treba znati da su štetne za zdravlje i sadrže kancerogene spojeve. Glavna sirovina je nikotin, koji utječe na srce i krvne žile, pluća i razvoj mozga, a uz to izaziva ovisnost“, upozorila je Vesna Marinko, ravnateljica Uprave za javno zdravstvo.
Aromatizirane cigarete, posebno takozvane vape sa slatkim i voćnim okusima, dovele su do porasta konzumacije među maloljetnicima za čak 200 posto u samo tri godine, na što je država odlučno reagirala. Vlasti se nadaju da će ovom mjerom više mladih prestati pušiti, piše Al Jazeera Balkans. Prije 20 godina pušio je svaki treći stanovnik Slovenije, dok danas puši svaki peti. Međutim, zabrana je uvedena nakon što su podaci pokazali da većina maloljetnika danas koristi elektroničke cigarete, a njihov se broj posljednjih godina povećao za gotovo 200 posto.
Od posljedica pušenja u Sloveniji svaki tjedan umre 60 ljudi, prema podacima Nacionalnog instituta za javno zdravstvo. Stoga taj institut poziva na daljnja ograničenja, uključujući smanjenje broja prodajnih mjesta i povećanje cijena duhanskih proizvoda.
Fenix-magazin/SIM/“Bild“/Anadolu
