Novi zakon o useljavanju kvalificiranih radnika ima za cilj privući više kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a u Njemačku.
U prvoj polovici ove godine njemačko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je više od 80.000 viza za ljude koji žele raditi u Njemačkoj. Otprilike polovica njih – više od 40.000 – su kvalificirani radnici, doznaje Njemačka novinske agencija (dpa) iz ministarstva.
Za usporedbu: u istom razdoblju prošle godine izdano je oko 37.000 viza za kvalificirane radnike.
Prema informacijama, Savezno ministarstvo vanjskih poslova izdalo je više od 157.000 viza za potrebe zapošljavanja u cijeloj 2023. godini, od čega je 79.000 viza otišlo kvalificiranim radnicima.
Karta mogućnosti je još na početku
Takozvana „Kartica mogućnoyti“, koja je uvedena 1. lipnja, još nije imala većeg utjecaja na broj radnika migranata. Do sada je izdano gotovo 200 viza po ovoj pravnoj osnovi, kažu u ministarstvu vanjskih poslova.
Preduvjet za Karticu je najmanje dvije godine stručnog obrazovanja koje je državno priznato u zemlji zaposlenja ili odgovarajuća sveučilišna diploma te poznavanje njemačkog ili engleskog jezika. Ovisno o razini jezika, profesionalnom iskustvu, dobi i povezanosti s Njemačkom, zainteresirane strane dobivaju bodove koji im daju pravo na „Karticu mogućnosti“. Postoje i bodovi za kvalifikacije u deficitarnim zanimanjima. Svatko tko ima dovoljan broj bodova može doći u Njemačku i onda ima godinu dana za traženje stalnog posla. Pod određenim uvjetima moguće je jednokratno produljenje za dvije godine.
Predsjednik Njemačke komore za trgovinu i industriju (DIHK) Peter Adrian kritizira ovaj sustav: „Ova Kartica bi trebala ljudima dati priliku da godinu dana traže posao u Njemačkoj. Međutim, zahtjevi za Karticu mogućnosti su previše složeni. “Mislim da ovom opcijom ne možete privući k nama mnogo kvalificiranih radnika”, rekao je u izjavi za dpa.
Rad bez prethodnih postupaka priznavanja
Njemačka od 2020. ima zakon o useljavanju kvalificiranih radnika. U studenom 2023. na snagu je stupio prvi dio reforme ovog zakona o kojoj je odlučila semafor koalicija. Prije svega, to je uključivalo olakšice za „EU plavu kartu“ i za priznate kvalificirane radnike.
Od ožujka, kvalificirani radnici s diplomom i profesionalnim iskustvom mogu ući i raditi u Njemačkoj bez prethodnog postupka priznavanja. Dakle, ne mora se imati nikakva obuka koja je priznata u Njemačkoj, ali morate imati ponudu za posao s bruto godišnjom plaćom od najmanje 40.770 eura – ako je poslodavac vezan kolektivnim ugovorima, primanja u skladu s dovoljan je kolektivni ugovor.
Ekonomija za drugačiju “kulturu dobrodošlice”
Gospodarstvo uglavnom pozdravlja novi zakon.
“Ali to je previše komplicirano. Zaostajemo u praktičnoj primjeni”, kaže predsjednik DIHK-a Adrian. Zagovara drugačiju “kulturu dobrodošlice”. “Poruka mora biti: radujemo se što ćemo vas imati ovdje u Njemačkoj.” To počinje s izdavanjem viza i završava s osiguravanjem smještaja i brige o djeci.
Industrija: “Želimo vas”
Ekonomska anketa koju je krajem svibnja predstavila Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) pokazala je da više od polovice tvrtki trenutačno nedostatak kvalificiranih radnika navodi kao poslovni rizik – rizici koji se često spominju također uključuju visoke cijene energije i sirovina te slaba domaća potražnja.
Predsjednik industrije Siegfried Russwurm također vidi potrebu za poboljšanjem u provedbi Zakona o imigraciji kvalificiranih radnika. “Zadaci počinju s veleposlanstvima i konzulatima. Svi znaju američki plakat “Želimo te!” Tako moramo razmišljati i djelovati. Ova kultura dobrodošlice mora se proširiti na lokalnu imigracijsku upravu u gradu ili okružnom uredu.”
Slobodno kretanje radnika daje građanima iz zemalja Europske unije pravo na slobodan izbor mjesta rada unutar Europske unije. Koliko ljudi iz zemalja koje nisu dio EU dolazi raditi u Njemačku ovisi i o tome koliko im je teško podnijeti zahtjev za vizu i koliko dugo kandidati moraju čekati na termin u njemačkom predstavništvu u inozemstvu. Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će vize za kvalificirane radnike biti obrađene s prioritetom. Nacionalni proces izdavanja viza trebao bi biti u potpunosti digitaliziran do 1. siječnja 2025.
Fenix-magazin/SIM/dpa
