Odluka Njemačke o ponovnom uvođenju graničnih kontrola neće zaustaviti ilegalne migracije i stvara rizik od potkopavanja jedinstva i suradnje Europske unije, smatra viši stručnjak za migracije Gerald Knaus, suosnivač berlinskog trusta mozgova European Stability Initiative (ESI), javlja Anadolu.
“Sadašnja strategija ne vodi solidarnosti. To ne dovodi do veće kontrole. To dovodi u opasnost ono što je postignuto, a to je najveća zona bez granica na svijetu”, rekao je Knaus za Anadoliju, misleći na bezviznu schengensku zonu EU-a.
Usred rastućeg domaćeg pritiska za suzbijanje ilegalne migracije, njemačka vlada je prošli tjedan najavila da će ponovno uvesti privremene kontrole na svim svojim kopnenim granicama počevši od 16. rujna i odbijati ilegalne migrante na granicama.
Knaus je istaknuo da je ovu odluku koalicijska vlada predvođena socijaldemokratima donijela ishitreno nakon uspona krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na regionalnim izborima.
“Ovo je očajnička mjera u situaciji u kojoj su njemačke centrističke stranke pod pritiskom. No, nažalost, to nije mjera koja će djelovati”, istaknuo je Knaus.
Istaknuo je kako provođenje provjera na službenim graničnim prijelazima nije učinkovit način za zaustavljanje ilegalnih migracija, a granične kontrole sa zemljama EU poput Danske ili Nizozemske su besmislene, jer one nikada nisu bile glavne rute ilegalnih migranata.
“Granične kontrole s Austrijom već postoje dugi niz godina. Uvedene su i na granicama sa Švicarskom, Poljskom i Češkom prošle godine u jesen. Sada se šire na granice koje za ilegalne migracije zapravo nisu bitne. Zato ovo smatram simboličnim korakom”, rekao je Knaus.
Očajna, ali neučinkovita mjera
Njemačka savezna policija od ponedjeljka provodi nasumične kontrole na graničnim prijelazima s Francuskom, Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom. Oni koji nemaju pravo ulaska ili boravka u Njemačkoj bit će vraćeni na granici.
Knaus je rekao da su ove mjere uglavnom “simbolična politika” vlade kako bi se utjecalo na domaće javno mnijenje, ističući da one neće dovesti do značajnih promjena, budući da ilegalni migranti i dalje mogu ući u zemlju hodajući kroz otvorena polja ili šume.
“Njemačka nema pravu graničnu policiju. Ima federalnu policiju. Svugdje u Europi te granice nisu pod kontrolom. Postoje tisuće prijelaza. Nikad nije bilo ograde. Stoga mi se ideja da samo provjerom automobila na službenim prijelazima ili provjerom ljudi u vlakovima – a to traje već neko vrijeme – zapravo može smanjiti neregularna migracija, čini fantazijom”, rekao je Knaus i dodao:
“Ako ozbiljno mislite kontrolirati kretanje unutar EU, morate poduzeti radikalne mjere, imati graničnu policiju, izgraditi punktove, izgraditi ograde. Ništa od ovoga nije planirano, pa se ovo čini kao očajnička, ali neučinkovita mjera.”
Njemačka lijevo-liberalna koalicijska vlada pod sve je većim pritiskom da obuzda neregularne migracije nakon napada nožem u zapadnom gradu Solingenu prošlog mjeseca u kojem su ubijene tri osobe i ozlijeđeno osam osoba. Napadač je bio sirijski tražitelj azila. Bio je to drugi smrtonosni napad nožem stranca ekstremista u manje od tri mjeseca.
Njemačka je glavno odredište ilegalnih migranata i tražitelja azila koji stižu u Europsku uniju. Prošle su godine njemačke vlasti registrirale 266.224 slučaja ilegalnog ulaska i boravka. Mnogi od ilegalnih migranata bili su tražitelji azila iz Sirije i Afganistana.
Recenzije susjeda
Odluka njemačke vlade da provede provjere na unutarnjim granicama EU-a izazvala je kritike i ljutite reakcije njezinih susjeda.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da se radi o “de facto suspenziji Schengena”, dodajući da će razgovarati s pogođenim zemljama članicama EU.
Knaus je rekao da iako su njemačke najavljene mjere za sada više simbolične prirode, logika iza njih je nešto što bi moglo potkopati ideju Europe bez granica.
“Sadašnja strategija ne vodi solidarnosti. To ne dovodi do veće kontrole. Time se ugrožava ono što je postignuto, a to je najveće područje bez granica na svijetu između mnogih suverenih zemalja. Bilo je to veliko postignuće. To je jako važno za ljude i za gospodarstvo, a to se dovodi u opasnost kroz ovu lošu strategiju i loše zakone i loše kompromise na razini EU. “Njemačka nije prva zemlja koja je zapravo počela kršiti zakone EU, ali sada razmatra mjere koje bi ovu krizu produbile, a ne riješile”, upozorio je Knaus.
Prema propisima EU, tražitelji azila moraju zatražiti status izbjeglice u prvoj europskoj zemlji u koju uđu. Oni koji dobiju azil trebali bi biti raspoređeni među članicama EU, ali sustav već godinama ne funkcionira te nevoljkost nekoliko država članica da prihvate izbjeglice.
Dok većina izbjeglica ulazi u Europu preko Italije, Grčke ili Bugarske, mnogi od njih putuju u Njemačku, gdje imaju više mogućnosti.
Novim mjerama njemačka policija neće dopustiti ulazak u zemlju tražiteljima azila ako su već podnijeli zahtjev za azil u nekoj drugoj članici EU.
Knaus tvrdi da bi za Njemačku najbolje rješenje za ovaj problem bilo oživljavanje zastale suradnje EU i Turske na području migracija, što je, kako je rekao, u interesu svih članica EU i Turske.
“Mislim da Njemačka i Turska trebaju sjesti i razgovarati o još jednom obostrano-pobjedničkom rješenju”, rekao je Knaus, dodajući da je sporazum iz 2016. između EU-a i Turske o zaustavljanju ilegalnih migracija bio uspjeh i da bi njegovo oživljavanje moglo značajno smanjiti ilegalne izbjeglice teče.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
