Nakon sjednice održane u Mostaru u ponedjeljak, HAZU BiH dostavio je medijima u utorak promemoriju u kojoj je istaknuto da Akademija smatra kako je ovakvo stanje duboko nepravedno i opasno za budućnost višenacionalne države.

„Ova promemorija dolazi u trenutku kada su Hrvati dovedeni u tešku situaciju zbog kršenja njihovih temeljnih prava i reduciranih institucionalnih mehanizama zaštite. Kao konstitutivan narod, Hrvati traže jednakopravnost, a ne privilegije, i hitno rješenje kroz stvarnu federalizaciju i poštivanje europskih demokratskih standarda“, navodi HAZU BiH.

Akademija je istaknula niz primjera diskriminacije, uključujući nametanje političkih predstavnika, onemogućavanje osnivanja hrvatskog televizijskog kanala i uskraćivanje gospodarskih prava, poput nametanja rješenja oko realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.

Hrvati u Bosni i Hercegovini nezadovoljni su Izbornim zakonom jer smatraju da omogućava da im drugi narodi biraju političke predstavnike, što je posebno vidljivo u slučaju izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH, iako nije dobio većinsku podršku hrvatskog biračkog tijela. Ovo, zajedno s političkim rješenjima koja nameće međunarodna zajednica, doživljavaju kao kršenje načela konstitutivnosti i ugrožavanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH.

Hrvatski dužnosnici u Bosni i Hercegovini izražavaju nezadovoljstvo zbog odluke Parlamenta Federacije BiH kojom je, uz njihovo preglasavanje, odlučeno da projekt Južne plinske interkonekcije vodi BH-Gas, a ne kompanija iz Mostara, kao što je predlagala hrvatska politička strana. Smatraju da je ovakva odluka primjer političke majorizacije, kojom se zanemaruju interesi područja s hrvatskom većinom te ugrožava lokalna kontrola i razvoj ključnih energetskih projekata.

U četvrtak će o tome zakonu kojim se predviđa plinsko povezivanje glasovati i gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Američka administracija protivi se osnivanju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru na čemu inzistira HDZ BiH Dragana Čovića.

Posebno su kritizirani međunarodni dužnosnici koji, prema HAZU-u, ignoriraju ove nepravde i doprinose produbljivanju krize.

“Duboka i dugotrajna kriza u višenacionalnoj BiH s tri ravnopravna konstitutivna naroda ne može se razriješiti takozvanim građanskim ustrojem jer bi to bila najcrnja unitarizacija koja bi dovela do potpune obespravljenosti Hrvata”, navodi se u promemoriji.

HAZU BiH poziva na dijalog i ‘političku mudrost’ kako bi se kroz decentralizaciju i ravnopravnost osigurala stabilna budućnost Bosne i Hercegovine kao doma svih njezinih naroda i građana.