Kritika austrijskog ministra gospodarstva, narodnjaka (ÖVP) Wolfganga Hattmannsdorfera da “Austrija premalo radi” i da se hitno mora stati na kraj sve raširenijem trendu skraćenog radnog vremena među Austrijancima, ako se želi dugoročno sačuvat sadašnji standard i socijalni sustav, izazvala je ovih dana burnu polemiku u Austriji.
Piše: Snježana Herek
Jedan dio Austrijanaca, većinom mladih je uvrijeđen jer ministar smatra da nisu dovoljno marljivi i od njih traži “više rada” , dok drugi dio također smatra da skraćeno radno vrijeme ugrožava ne samo gospodarske rezultate i rast u ovoj alpskoj zemlji nego i cjelokupni socijalni sustav, uključujući mirovinski.
“Mi smo rekorderi, ni u jednoj zemlji se radno vrijeme tako masivno skraćuje kao u Austriji. Mi držimo rekord u redukciji radnog vremena”, istakao je austrijski ministar gospodarstva, uz poruku: “Ovako ne možemo održati dugoročno ni standard niti socijalni sustav”.
Hattmannsdorfer je u razgovorima za medije pojasnio da ne misli na osobe koje zbog male djece ili bolesnih članova obitelji rade skraćeno radno vrijeme nego na one bez obiteljskih obveza, koji zbog vlastitog komfora ili jer im se ne da duže raditi, skraćeno rade. Dakle ministar vidi problem prvotno u tzv. “lifestyle područjima”.
Ministar je pozvao Austrijance na promjenu takvog društvenog stava i povratak “marljivosti i spremnosti za rad”, što je desetljećima bila tradicija u ovoj alpskoj zemlji.
Hattmannsdorfer je upozorio na opasnost koja vreba za Austriju i Austrijance ako će se ovakav trend rada sa skraćenim radnim vremenom dalje širiti. Kako je rekao, rezultat će biti više nego vidljiv u mirovinskom sustavu. Mnogi će imati znatno niže mirovine, a standard tih osoba i cijeloga društva biti će ugrožen.
Kao primjer opće ugroženosti dugotrajnim radom sa skraćenim radnim vremenom mediji navode zaposlenika koji je 20 godina umjesto puno radno vrijeme radio skraćeno, polovicu radnog vremena. Takova osoba može očekivati, prema izračunu stručnjaka, negdje oko 700 eura manju mirovinu mjesečno. A to je ogromna razlika, ne samo za dotičnu osobu nego i za društvo u cjelini.
Austrijski ministar gospodarstva također je ukazao i na izračune prema kojima će u narednih desetak godina u Austriji u mirovinu otići oko 1,4 milijuna Austrijanaca. I na deficit od oko 500.000 mladih ljudi, kojih nema ova alpska zemlja, a trebali bi ih u sljedećih deset godina zamijenili. Uz opasku kako Austrija već sada ogromnu muku muči s manjkom radne snage.
Ukratko, ministar Hattmannsdorfer pozvao je radno sposobne Austrijance na hitan preokret u razmišljanju. Uz poruku: više rada i angažmana za osobni i opće društveni boljitak i očuvanje socijalne sigurnosti Austrije.
Vezano uz to, već se traže načini kako dodatno motivirati ljude da rade puno radno vrijeme, kao što je to nekada bilo u Austriji. Kao mjera poticaja, u planu je, barem kako navode mediji, i eventualno smanjenje poreznih obveza onima koji će raditi puno radno vrijeme.
Hattmannsdorfer, čija Narodna stranka (ÖVP) zajedno sa socijaldemokratima (SPÖ) i Neosima tvori vladajuću koaliciju također namjerava uvjeriti neke od koalicijskih partnera koji drugačije misle, da sadašnji model skraćenog radnog treba biti “manje privlačan” za ljude na austrijskom tržištu rada.
Kako pokazuju statistike, već svaki treći zaposlenik u Austriji radi skraćeno radno vrijeme. Dovoljna potvrda da se radi o izuzetno “atraktivnom” i “popularnom” modelu, koji posljednjih godina egzistira među Austrijancima.
Rasprave i polemike, uključujući i one na saveznoj razini, nastavljaju se, navode mediji.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
