CPAC Hungary u Budimpešti održan je uoči parlamentarnih izbora i u velikoj mjeri je bio uključen u predizbornu kampanju Viktora Orbána, uz naglasak na političku mobilizaciju i međunarodnu podršku. Na skupu su sudjelovali brojni međunarodni konzervativni političari i komentatori koji su isticali teme suvereniteta, migracija i kritike Europske unije te otvoreno podržavali Orbána. Atmosfera je bila napetija nego prethodnih godina, što odražava neizvjesniju političku situaciju u Mađarskoj i potencijalno tijesnu izbornu utrku.
Na ovu temu za Berliner Zeitung pisao je politički savjetnik i publicist Filip Gašpar. Njegov tekst prenosimo u cijelosti
CPAC Hungary u Budimpešti održana je ove godine u znaku mađarske predizborne kampanje. Međunarodni gostujući govornici, od Alice Weidel do Javiera Mileija, stali su iza premijera Viktora Orbána i naglasili politički značaj predstojećih parlamentarnih izbora.
U pozadini otvorenijeg izbornog ishoda nego u prethodnim godinama, raspoloženje među sudionicima bilo je primjetno napetije.
Po peti put CPAC se održao u Budimpešti. Za razliku od prethodnih godina, nije održan u svibnju, već u subotu, 21. ožujka 2026., dakle samo tri tjedna prije parlamentarnih izbora 12. travnja. Mjesto održavanja bila je ovoga puta sportska dvorana MTK u blizini stadiona Ferenc Puskás – velika, funkcionalna lokacija koja je omogućila velik broj sudionika i naglasila karakter velikog političkog okupljanja. Samo nekoliko tjedana prije izbora, skup je time jasno uključen u mađarsku predizbornu kampanju.
U velikoj dvorani nastupalo je tijekom sati međunarodno političko okruženje. Pozornica je bila raskošno uređena, s velikim natpisima i jasno insceniranim nastupima. Skup je održan pod motom „On to Victory“ („Naprijed do pobjede“) i bio je očito usmjeren ne samo na međunarodnu publiku, nego prije svega na birače u vlastitoj zemlji.
Time je ovaj skup predstavljao i daljnji korak u razvoju formata. Prema navodima organizatora, okupili su se sudionici iz 51 zemlje, među kojima oko 45 govornika te više od 180 novinara.
Organizirao ga je vladinoj blizak Centar za temeljna prava (Center for Fundamental Rights). Predstavljen je kao međunarodni forum političkih snaga koje se protive jačoj centralizaciji unutar Europske unije.
Uz glavne govore, program je uključivao i panele na teme suvereniteta, migracije i medija. Počeo je pozdravnim riječima i otvaranjem koje su održali direktor Centra za temeljna prava Miklós Szánthó te predstavnici CPAC-a iz SAD-a. Skup je također bio uživo prenošen, čime je dosegnuo međunarodnu publiku.
BUDUĆNOST NACIONALNOG KONZERVATIVIZMA U EUROPI: Orbánov sustav pred najvećim izazovom!
Sudionici iz krugova konzervativnih medija i političkih mreža naglašavali su međunarodni značaj skupa. Američki politički komentator Joey Mannarino izjavio je da je CPAC Hungary jedna od najvažnijih platformi za konzervativne aktere diljem svijeta kako bi se umrežili i razvijali strategije za budućnost. Rast broja sudionika pokazuje da pokret sve više dobiva na utjecaju.
Već na početku premijer Viktor Orbán jasno je dao do znanja o čemu se radi. U svom govoru Orbán je nacrtao konfliktno obojenu sliku aktualne političke situacije. Europskim institucijama zamjerio je da vrše politički pritisak na Mađarsku, između ostalog zadržavanjem fondova. Energetsku politiku u vezi s ukrajinskim ratom također je predstavio kao izazov za zemlju.
Istodobno je sukob opisao kao temeljni politički konflikt. Više puta govorio je o borbi za „dušu“ zapadnog svijeta i pozicionirao Mađarsku kao važnog aktera u tom razvoju.
Predstojeći izbori nisu obična odluka o promjeni vlade, nego odluka o političkom smjeru Mađarske. U svom uvodnom govoru podsjetio je na sukobe s Bruxellesom, govorio o vanjskim utjecajima na mađarsku politiku i predstavio izbore kao smjerodavne. Istodobno je naglasio da će o budućnosti zemlje odlučivati sami mađarski birači.
Na pozornici se okupila široka međunarodna mreža političkih saveznika. Među govornicima su bili austrijski predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl, nizozemski političar Geert Wilders, španjolski čelnik VOX-a Santiago Abascal, predsjednica AfD-a Alice Weidel te argentinski predsjednik Javier Milei. Nastupio je i bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki. Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze održao je keynote govor. Iz SAD-a su bili nazočni kongresmeni Andy Harris i Russ Fulcher.
Dodatnu podršku pružio je i SAD. U videoporuci američki predsjednik Donald Trump založio se za ponovni izbor Orbána i opisao ga kao snažnog političkog vođu.
Komentatori poput Eve Vlaardingerbroek i Davea Rubina u svojim su prilozima naglašavali ulogu društvenih mreža u širenju konzervativnih stajališta. Yair Netanyahu, sin izraelskog premijera, govorio je o zajedničkim vrijednostima u obrani nacionalnog identiteta.
Konferencija se po svojoj atmosferi primjetno razlikovala od prethodnih izdanja. Promatrači su opisali raspoloženje kao manje opušteno i znatno više obilježeno političkom napetošću.
Dok je u prethodnim godinama služila i kao mjesto umrežavanja, ovoga puta je u prvom planu jasno bila predizborna kampanja. Međunarodni sastav govornika dodatno je naglasio važnost predizborne borbe. Premijer Viktor Orbán nalazi se pod većim pritiskom nego u ranijim godinama. Njegov izazivač Péter Magyar i njegova stranka Tisza imaju realne šanse preuzeti vlast od vladajuće stranke Fidesz.
Politički razvoj
Publika je burno aplaudirala govorima, posebno međunarodnim gostima. Zbog tijesnog termina u odnosu na izbore, skup je postao vidljiv trenutak mobilizacije. Ta pomaknuta važnost ogledala se i u sadržaju. Mnogi govornici predstavljali su mađarske izbore kao smjerodavne za Europu. Više puta je istaknuto da će ishod odlučivati o budućem političkom razvoju unutar Europske unije.
Sadržajno su prilozi povezivalo slično usmjerenje. Nacionalni suverenitet igrao je središnju ulogu, jednako kao i kritika europskih institucija i političkog utjecaja iz Bruxellesa. Migracija je ponovno opisivana kao sigurnosno-politički izazov. Međunarodni sukobi prikazivani su kao rizik za stabilnost europskih država.
U mnogim prilozima pobjeda Orbána prikazivana je kao smjerodavna za daljnji politički razvoj. Pritom se radilo prije svega o pitanjima granične politike, nacionalnog suvereniteta i odnosa prema Europskoj uniji.
Orbán je tu podršku u svom uvodnom govoru prihvatio i zahvalio političkim saveznicima iz inozemstva. Savezni kancelar Friedrich Merz u tom kontekstu nije spomenut.
Predsjednicu AfD-a Alice Weidel istaknuo je pak izričito i pohvalio je kao ključnu političku ličnost. U svom govoru Weidel je govorila o prekretnici za Europu i predstavila Mađarsku kao primjer alternativnog političkog kursa. Kritizirala je politiku Europske unije, posebice u migracijskoj politici i u postupanju s ukrajinskim ratom, te naglasila važnost nacionalne države kao političkog okvira.
Nizozemski političar Geert Wilders te austrijski predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl nadovezali su se na tu argumentaciju. Obojica su istaknuli važnost nacionalne odlučnosti i smjestili zbivanja u Mađarskoj u širi europski kontekst. Wilders je u tom kontekstu Orbána nazvao „lavom na kontinentu kojim upravljaju ovce“.
I zastupnik AfD-a u Bundestagu Jan Nolte ukazao je na sve jače umrežavanje konzervativnih snaga u Europi. „Brandmauer“ u Njemačkoj neće zaustaviti patriotsku politiku. Utjecaj takvih stranaka raste u mnogim zemljama. Cilj je temeljito promijeniti migracijsku politiku.
Santiago Abascal opisao je Mađarsku kao primjer političkog kursa koji se suprotstavlja utjecaju iz Bruxellesa. Predstojeće izbore nazvao je ključnima za budućnost Europe.
Na kraju je nastupio argentinski predsjednik Javier Milei. On je Mađarsku smjestio u globalni kontekst i govorio o fazi političke preorijentacije. Europa se mora jače osloniti na vlastite političke i gospodarske temelje, a Mađarska u tome može igrati posebnu ulogu.
Sudionici su naglašavali ovu međunarodnu usmjerenost. Bryan E. Leib, viši suradnik Centra za temeljna prava, izjavio je da se ponovno pokazalo kako je Budimpešta središnje mjesto okupljanja konzervativnog pokreta u Europi. U fazi političke nesigurnosti, prema njegovu mišljenju, nacionalni suverenitet, tradicionalne vrijednosti i snažno političko vodstvo dobivaju na važnosti. Razvoj prema jače nacionalno obilježenoj politici već je započeo, kazao je Leib.
Razlike među govornicima uglavnom su ostale u pozadini. Umjesto toga stvorio se dojam politički vrlo bliskih pozicija sličnih tema i argumentacijskih linija.
Ta se slika nastavila i u daljnjem tijeku skupa. Ponovljeni aplauz, zastave i jasno formulirane političke poruke obilježile su sliku. Mnogi prilozi ponavljali su slične teme i pojačavali argumentacijske linije koje su već bile postavljene u govorima mađarske vlade. Radilo se prije svega o pitanjima nacionalnog suvereniteta, migracije i uloge europskih institucija. Govori međunarodnih gostiju nadopunjavali su tu liniju. Dok je Orbán u uvodnom govoru postavio politički okvir, drugi govornici preuzimali su ključne točke i smještali ih u međunarodni kontekst. Prilozi političkih komentatora ciljano su korišteni kako bi se sadržaj preko društvenih mreža proširio na širu publiku.
I mlađi predstavnici konzervativnih mreža naglašavali su međunarodnu dimenziju skupa. Stefano Loudaros Forte, predsjednik Young Republicans iz New Yorka, izjavio je da je bila čast sudjelovati na CPAC Hungary.
Uspjeh pokreta ovisi o stvaranju takvih mjesta razmjene i suradnje. Samo zajedno možemo opstati, dok podjela vodi u propast. Države koje žele sačuvati svoj suverenitet moraju stvarati saveze kako bi se suprotstavile političkim razvojima poput migracije, kulturnih promjena i gubitka vjerskih veza.
Središnje mjesto okupljanja patriotsko-konzervativnih snaga u Europi i šire
Međunarodna desnica, kazao je Forte, sve se više organizira i stoga će biti uspješna. Skup se time i dalje pozicionira kao središnje mjesto okupljanja patriotsko-konzervativnih snaga u Europi i šire. U usporedbi s prethodnim izdanjima, ovoga puta upadljivo je bila jaka naglasak na neposredno predstojećim izborima, što ga je još čvršće povezalo s aktualnom političkom dinamikom u Mađarskoj.
Promatrači stoga CPAC Hungary vide manje kao platformu za debate, a više kao dio političke mobilizacije uoči izbora. Skup je okupio podršku, ponavljao ključne poruke i snažnije usmjerio pozornost na mađarsku predizbornu kampanju. Mađarska je pritom više puta predstavljena kao primjer političkog kursa koji se temelji na nacionalnom suverenitetu i kritički se odnosi prema Europskoj uniji. Ta funkcija proizlazi iz aktualne političke situacije u zemlji. Nakon petnaest godina na vlasti, Orbánova vlada nalazi se u neuobičajeno otvorenoj situaciji. U tom razdoblju oblikovao se politički sustav koji se temelji na promjenama izbornog zakona, institucionalnim preustrojem te uskoj mreži politike, gospodarstva i medija.
Novo je prije svega snaga konkurencije. S Péterom Magyarom pojavio se izazivač koji može privući birače i izvan klasičnog oporbenog tabora. Njegova stranka Tisza ciljano se suprotstavlja postojećim strukturama moći i obraća se i bivšim pristašama vlade.
Time se pokazuje promijenjena politička dinamika. Za razliku od ranijih izbornih kampanja, ishod ovoga puta djeluje otvorenim – dijelom se očekuje tijesna utrka. Ovogodišnja konferencija u tom kontekstu postaje vidljiv element unutarnjopolitičkog sukoba. Istodobno, sukob s Europskom unijom ostaje središnji faktor. Milijarde fondova su zamrznute i vezane uz pravne standarde. Dok mađarska vlada to ocjenjuje kao politički pritisak, europske institucije pozivaju na poštivanje zajedničkih standarda.
U tom kontekstu skup dobiva dodatnu važnost. On okuplja međunarodnu podršku, pojačava političke poruke i prenosi pozornost iz inozemstva na mađarsku predizbornu kampanju.
Izlazak na izbore 12. travnja stoga se ne prati pozorno samo u Mađarskoj. I u drugim europskim prijestolnicama glasovanje se smatra signalom za politički razvoj unutar Europske unije.
Ako Orbán pobijedi, to će vjerojatno dodatno učvrstiti njegov politički kurs i nastaviti postojeće linije sukoba s Bruxellesom. Pobjeda Magyara mogla bi pak pokrenuti političku preorijentaciju s učincima koji prelaze granice Mađarske.
Stoga razvoj pomno prate i politički akteri u drugim državama članicama EU-a.
Fenix-magazin/MD/Filip Gašpar/ Berliner Zeitung
NAPOMENA: Filip Gašpar politički je savjetnik i publicist hrvatskih korijena iz Bosne i Hercegovine. Specijaliziran je za stratešku komunikaciju, međunarodno pozicioniranje i konzervativne mreže. Redovito piše za njemačke i međunarodne medije poput JUNGE FREIHEIT, The European Conservative te razne medije diljem bivše Jugoslavije.
