U povodu blagdana svetog Benedikta, jednog od zaštitnika Europe i nebeskog zaštitnika Hrvatske udruge Benedikt, koji se slavi 11. srpnja, Udruga je svečano obilježila blagdan dan ranije, 10. srpnja 2025. u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu.
Svetu misu u kapelici predvodio je duhovnik Udruge don Mladen Parlov. U svojoj propovijedi istaknuo je biblijski lik Josipa, koji oprašta svojoj braći što su ga prodali u egipatsko ropstvo riječima: „Bog me poslao da bih vama mogao spasiti život.“ Don Mladen je istaknuo kako je hrvatski Josip – naše iseljeništvo, u kojem leži silan potencijal. Na nasilje i mržnju kršćani odgovaraju praštanjem i zato su često poraženi u ljudskim očima. Spomenuo je i koncert Marka Perkovića Thompsona na kojem se očitovala nova Hrvatska, ona koja ljubi svoju Domovinu i Boga, priopćuju iz Hrvatske udruge Benedikt (HUB).
Nakon svete mise uslijedilo je predavanje dr. sc. Mire Kovača, bivšeg ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i diplomata, na temu: „Koja je budućnost Europe izložene demografskim izazovima, dekristijanizaciji i geopolitičkom natjecanju?“ Službeni predstavnik Grada Splita bio je Mate Omazić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti. U ime predsjednika Vlade RH, prisutne je pozdravio župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban istaknuvši kako se Županija smatra dijelom Hrvatske udruge Benedikt, te da je na temeljima svetog Benedikta zaživjela ideja stvaranja Europske zajednice.
Predsjednik Udruge Radoslav Zaradić naglasio je kako se Europa danas suočava s globalnim izazovima, demografskim padom, ali i dubokom duhovnom prazninom. „Europa neće opstati bez duhovnih, benediktinskih temelja na kojima je izgrađena“ poručio je. Spomenuo je i izjavu pape Ivana Pavla II. iz 1990. godine kako „za stvaranje novoga i trajnog jedinstva važnu ulogu imaju politička, ekonomska i pravna sredstva, ali je također nužno pokrenuti etičku i duhovnu obnovu koja crpi snagu iz kršćanskih korijena europskoga kontinenta.“
U svom izlaganju, dr. sc. Miro Kovač osvrnuo se na ključne izazove s kojima se Europa danas suočava – demografske promjene, dekristijanizaciju i geopolitičku marginalizaciju. Istaknuo je kako izborni rezultati u mnogim zemljama zapadne Europe jasno odražavaju dubinske promjene u sastavu društva. Nekada monoetničke države danas se suočavaju s posljedicama masovne imigracije i gubitkom kulturne homogenosti, prenoi HUB.
Danska primjerice aktivno provodi politiku uklanjanja kvartova u kojima većinsko stanovništvo čine imigranti, dok britanski premijer iz lijevoga političkog spektra otvoreno izjavljuje da je dolazak u Veliku Britaniju “privilegij, a ne pravo”. Njemačka bilježi da svaki četvrti građanin dolazi iz stranog kulturnog kruga, a regija Bruxelles – administrativno nacionalno i EU sjedište, ima svega 22% etničkih Belgijanaca, dok više od 60% stanovnika potječe izvan Europe. Zabrinjavajuće je i postojanje političkih stranaka koje otvoreno simpatiziraju šerijatski zakon.
Kovač zaključuje kako je danas prisutna jasna dihotomija između “stare” i “nove” Europe. Zapadna Europa, koja je prije stoljeća bila monoetnička, postaje sve više multietnička i kulturno fragmentirana, dok su društva srednje i istočne Europe – nekoć raznolika – danas etnički homogenija. Hrvatska po njegovu mišljenju pripada “novoj staroj Europi” – onoj koja čuva svoje kršćanske i kulturne korijene. Upravo je koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu simbol te narodne snage i privrženosti vrijednostima na kojima je Europa povijesno izgrađena.
Upozorio je i na drugi veliki izazov – proces dekristijanizacije. U Njemačkoj sve više građana izdvaja se iz Crkve, dok nevjernici čine najbrojniju skupinu. Istočni dijelovi zemlje gotovo su potpuno sekularizirani. U Francuskoj je prema nekim autorima vjera svedena na “otočja katolištva”, jer je tek šest posto stanovništva aktivno uključeno u crkveni život. Kršćanstvo, zajedno s grčkom filozofijom i rimskim pravom, čini temelj europske civilizacije – a njegov nestanak predstavlja ozbiljnu opasnost za identitet kontinenta.
Treći aspekt Kovačeva predavanja obuhvatio je geopolitičku stvarnost Europe. Prema njegovim riječima Europa je izgubila vodeću ulogu već nakon Prvog svjetskog rata kada su Sjedinjene Američke Države preuzele poziciju svjetske velesile. Američka strategija ne dopušta pojavu nove sile u Europi ili Aziji, dok se Kina sve otvorenije nameće kao hegemon istočne Azije. U tom kontekstu svjedočimo sve snažnijem globalnom naoružavanju, povlačenju kapitala i proizvodnje u SAD, te općoj nestabilnosti međunarodnog poretka. Za Hrvatsku, zaključio je Kovač, ključna je mudrost u suočavanju s ovim izazovima. Nedostatak radne snage i pritisci migracija zahtijevaju jasnu viziju i očuvanje nacionalnog identiteta, jer samo društva koja dijele iste temeljne vrijednosti mogu dugoročno opstati i surađivati.
Fenix-magazin/SIM/
