Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak ujutro u dobi od 89 godina, vatikanske vlasti u utorak su službeno zapečatile njegovu rezidenciju i proglasile papinsku stolicu upražnjenom, u skladu s kanonskim pravom, javlja Anadolu.
Prema izvješću “Vatican News”, potvrda smrti i polaganje tijela pape Franje u lijes obavljeni su u ponedjeljak oko 20 sati, čime je službeno započelo prijelazno razdoblje, vrijeme upražnjene Petrove stolice.
Kardinal Kevin Farrell, koji obnaša dužnost komornika (Camerlengo), predvodio je ceremoniju zatvaranja papinske rezidencije u Apostolskoj palači. Pridružili su mu se vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin i nadbiskup Edgar Pena Parra.
U sklopu formalnosti svečano je uništen “Ribarski prsten”, simbol papinske vlasti, pod nadzorom komornika. Status Sede Vacante ili “upražnjene stolice” službeno je proglašen, a službena stranica Vatikana ažurirana je u skladu s tim.
Kardinalski zbor planirao se sastati u utorak ujutro kako bi započeli pripreme za sprovod pape Franje i proces izbora novog pape.
Nakon papine smrti nastupila je sedisvakacija – razdoblje bez pape, a pojam dolazi od latinskog “sede vacante” (prazna stolica) i odnosi se na razdoblje u kojem je upražnjena biskupska stolica, odnosno u ovom slučaju papinska stolica u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i “majci svih crkava”.
Tijekom sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose ni na koga. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima.
Papa Franjo preminuo je u 89. godini nakon duge bolesti, objavio je u ponedjeljak Vatikan. Patio je od produljene respiratorne krize slične astmi povezane s trombocitopenijom.
Rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, kao dijete talijanskih imigranata. Studirao je u Argentini, a kasnije u Njemačkoj, a za svećenika je zaređen 1969. godine.
Za više od deset godina svoga pontifikata ostao je od mnogih cijenjen, ali i osporavan lik. Nastojao je reformirati vatikansku birokraciju, boriti se protiv korupcije i suočiti se s ključnim izazovima Katoličke crkve.
Iako je bio hvaljen zbog svoje skromnosti i zalaganja za društvenu pravdu, njegovo je vodstvo naišlo i na snažan otpor, osobito u konzervativnim krugovima unutar Crkve.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu