Unatoč stalnom porastu broja pismenih diljem svijeta u posljednjih 50 godina, 763 milijuna ljudi, od kojih su velika većina žene, još uvijek je nepismeno, javlja agencija Anadolu.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), iako je stopa pismenosti značajno porasla, posebice među mladim stanovništvom, u posljednjih 50 godina broj ljudi bez osnovnih vještina pismenosti u svijetu smanjio se za oko osam milijuna ove godine.
Broj nepismenih pao je sa 771 milijuna prošle godine, prema podacima UNESCO-a, na 763 milijuna ove godine.
Unatoč rastućoj stopi pismenosti među mladima, barem jedan od sedam mladih ljudi i odraslih u dobi od 15 i više godina u svijetu 2020. godine nije imao osnovne vještine pismenosti, pokazuju podaci koje je ove godine objavio UNESCO-ov institut za statistiku.
Dok je gotovo polovica stanovništva nepismena u regiji južne Azije, ta stopa iznosi 27 posto za subsaharsku Afriku.
Dok deset posto svjetskog nepismenog stanovništva živi u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, devet posto je u sjevernoj Africi, četiri posto u Latinskoj Americi i na Karibima, a četiri posto nepismenih živi u zapadnoj Aziji.
Što se tiče negativnih učinaka na pismenost, kaže se da je kriza COVID-19 pogoršala poteškoće s kojima se suočavaju milijuni djece, mladih i odraslih u kontekstu obrazovanja i opismenjavanja.
Važno je napomenuti da je broj pismenih žena u svijetu manji od broja muškaraca. Prema podacima iz posljednjih godina, oko 65 posto nepismenih su žene.
Dok je jaz u pismenosti između muškaraca i žena mali u Srednjoj i Istočnoj Aziji, Europi, Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi i na Karibima, jaz u rodnoj pismenosti veći je u Sjevernoj Africi, Zapadnoj i Južnoj Aziji i subsaharskoj Africi.
Prema UNESCO-u, procijenjeni udio 10-godišnje djece u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koja ne znaju čitati čak ni jednostavne tekstove porastao je s otprilike 57 posto u 2019. na 70 posto u 2022. godini.
Značajan broj djece, uključujući i onu koja su upisana u školu, nema osnovne vještine pismenosti. Oko 244 milijuna djece i mladih u dobi od šest do 18 godina ne može niti ići u školu.
Dok je otprilike 86 posto onih starijih od 15 godina diljem svijeta pismeno, ta je stopa 91 posto za osobe od 15 do 24 godine.
Ideja o obilježavanju Svjetskog dana pismenosti nastala je 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja na temu iskorjenjivanja nepismenosti. Svjetski dan pismenosti obilježava se 8. rujna, a 17. studenog 1967. godine utemeljio ga je UNESCO s ciljem promicanja važnosti učenja i pismenosti, ali i podizanja svijesti javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetske populacije.
Ove se godine diljem svijeta obilježava Svjetski dan pismenosti s temom „Promicanje pismenosti za svijet u tranziciji: izgradnja temelja održivih i miroljubivih društava“.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
