Tko daje stan u podnajam, prema presudi Saveznog suda (BGH), na tome ne smije ostvarivati profit. Ovom odlukom osmo građansko vijeće jača zaštitu najmoprimaca i staje na kraj uobičajenoj praksi, osobito na napetim tržištima nekretnina.
Predsjedavajući sudac Ralph Bünger izjavio je u Karlsruheu kako će se ovom odlukom ljudi zaštititi od pretjeranih cijena podnajma. Do sada je ovo pitanje, jednako važno za stanodavce, najmoprimce i podstanare, bilo pravno nerazjašnjeno na najvišoj sudskoj razini.
Svrha podnajma trebala bi biti omogućavanje najmoprimcu da zadrži stan u slučaju bitne promjene životnih okolnosti – primjerice, tijekom boravka u inozemstvu. Podnajam smije pokrivati troškove vezane uz stan, odlučilo je vijeće. „Svrha podnajma, s druge strane, nije pružiti najmoprimcu priliku za ostvarivanje dobiti.“
„Podnajam nije poslovni model“
U konkretnom slučaju iz Berlina, stanodavka je otkazala ugovor najmoprimcu jer je stan davao u podnajam radi zarade. Danas 43-godišnji muškarac tražio je 962 eura mjesečno za dvosobni stan od 65 kvadrata, za koji je sam na početku plaćao 460 eura.
„Mnogi ljudi ovise o podnajmu jer nemaju šanse na regularnom tržištu nekretnina“, izjavila je predsjednica Njemačkog saveza najmoprimaca, Melanie Weber-Moritz. „Ova nevolja ne smije se iskorištavati – ni od strane vlasnika stanova, niti od strane glavnih najmoprimaca.“ Predsjednik udruge vlasnika nekretnina Haus & Grund Deutschland, Kai Warnecke, dodao je: „Podnajam nije poslovni model. To je i pitanje pravednosti.“
Planirana pravila za naknadu za namještaj
U berlinskom slučaju, najmoprimac je tvrdio da je podstanarima prepustio potpuno opremljen stan – s namještajem, perilicom posuđa, perilicom rublja, televizorom i sustavom zvučnika. „Ništa nije nedostajalo.“ Tvrdio je da je procijenio vrijednost svoje imovine, ali da ne postoje razumni modeli izračuna kako se namještaj i kućanske potrepštine uračunavaju u cijenu najma.
Problem je to koji potvrđuje i Savez najmoprimaca. Godinama se uočava da se stanovi ili sobe iznajmljuju namješteni kako bi se zaobišle zakonske granice cijena najma i tražile znatno više cijene. Savezno ministarstvo pravosuđa nedavno je predstavilo nacrt koji bi trebao strože regulirati iznajmljivanje namještenog prostora. Prijedlog predviđa da stanodavci za potpuno namještene stanove mogu tražiti paušalni dodatak od pet posto neto osnovne najamnine.
POTRAGA ZA STANOM U NJEMAČKOJ: Prava noćna mora- građani traže hitnu intervenciju države
Odluka o deložaciji je pravomoćna
BGH u svojoj odluci nije ulazio u to treba li se prepušteni namještaj uzeti u obzir pri određivanju visine podnajma, niti u moguće kršenje zakona o ograničenju cijena najma.
Najmoprimac koji je stan davao u podnajam borio se protiv tužbe za deložaciju koju je podnijela vlasnica. Na prvom stupnju ona nije uspjela, ali na Zemaljskom sudu u Berlinu jest. BGH je sada odbacio reviziju najmoprimca, čime je presuda o deložaciji postala pravomoćna.
Poraženi najmoprimac oštro je kritizirao presudu, rekavši da BGH zanemaruje ekonomske rizike davanja namještenog stana u podnajam. On smatra da dodatak za namještaj služi pokrivanju troškova, a ne profitu, jer izlaže vlastitu imovinu riziku od oštećenja ili krađe bez mogućnosti zaštite.
Fenix-magazin/IK
