Njemački Savezni sud (BGH) donijet će 2026. godine niz važnih presuda koje bi mogle snažno utjecati na svakodnevni život milijuna građana. Sud će odlučivati o zaradi na podnajmu stanova, klimatskim tužbama protiv autoindustrije, diskriminaciji pri traženju stana te mogućim štetama od cjepiva protiv korone.
Podnajam s dobiti – dopušten ili ne?
Jedan od ključnih slučajeva odnosi se na stanara iz Berlina kojem je otkazan ugovor jer je svoj stan podnajmljivao za više nego dvostruko veću cijenu od one koju je sam plaćao. Dok je njegova najamnina iznosila 460 eura, od podstanara je tražio čak 962 eura mjesečno.
Sudci su već tijekom rasprave u rujnu dali do znanja da su skeptični prema takvoj praksi. Naglasili su da je svrha podnajma prvenstveno očuvanje stana tijekom privremene odsutnosti, primjerice zbog boravka u inozemstvu, a ne ostvarivanje zarade. Konačna presuda očekuje se 28. siječnja.
Klimatske tužbe protiv BMW-a i Mercedesa
Veliku pozornost privlače i klimatske tužbe koje je Njemačka udruga za zaštitu okoliša podnijela protiv proizvođača automobila BMW-a i Mercedesa. Aktivisti traže zabranu prodaje vozila s klasičnim motorima s unutarnjim izgaranjem od studenog 2030. godine.
Svoje zahtjeve temelje na Pariškom klimatskom sporazumu i njemačkom zakonu o zaštiti klime. Iako su niži sudovi u Münchenu i Stuttgartu ranije odbili tužbe, ovo je prvi put da se BGH uopće bavi pitanjem klimatske odgovornosti proizvođača automobila. Rasprava je zakazana za 2. ožujka.
NJEMAČKA: Isplati li se još uvijek iznajmljivanje nekretnina?
Diskriminacija pri traženju stana
Krajem siječnja sud će odlučivati i o slučaju diskriminacije na tržištu nekretnina. Žena s pakistanskim imenom dobivala je samo odbijenice od posrednika, no kada je poslala istu prijavu s njemačkim imenom, odmah joj je ponuđen termin za razgledavanje stana.
Sud u Darmstadtu već je naložio agentu da plati odštetu od 3.000 eura. BGH sada mora odlučiti odgovaraju li za diskriminaciju i posrednici ili isključivo vlasnici stanova. Presuda se očekuje 29. siječnja.
Moguće štete od cjepiva protiv korone
Za 9. ožujka najavljena je presuda u slučaju moguće štete uzrokovane cjepivom protiv COVID-19. Riječ je o tužbi žene iz Mainza, a sud će razjasniti pod kojim uvjetima proizvođači cjepiva snose odgovornost i kada oštećeni imaju pravo na informacije o poznatim nuspojavama.
Sudci su već dali naslutiti da su niži sudovi možda postavili previsoke uvjete za ostvarivanje tog prava. Ključno će biti može li se veza između cijepljenja i zdravstvene štete smatrati uvjerljivom.
Pravila za suvlasnike zgrada
Vlasnici stanova posebno prate presudu zakazanu za 27. ožujka. Tada će BGH odlučiti moraju li suvlasničke zajednice obvezno pribavljati više ponuda prije nego angažiraju obrtnike.
U konkretnom slučaju zajednica je izravno angažirala staklara i soboslikare s kojima je ranije imala dobra iskustva, no dio vlasnika to je osporio. Sud bi mogao razjasniti od kojeg iznosa i u kojem opsegu je potrebno tražiti usporedne ponude. Iako se u praksi često primjenjuje pravilo tri ponude, ono još nije potvrđeno na najvišoj sudskoj razini.
Fenix-magazin/DP/MMD
