Stanovi u potkrovlju ljeti se mogu iznimno zagrijati. No kada visoka temperatura predstavlja nedostatak najma, a kada ne? Pravno gledano, situacija je nejasna i često ovisi o pojedinačnom slučaju.
Vrućina u potkrovlju – kada postaje pravni problem
Kad ljeti temperature vani prijeđu 30 stupnjeva, u mnogim potkrovnim stanovima postaje nepodnošljivo vruće. Ono što izgleda kao uobičajeni sezonski problem može, pod određenim okolnostima, dobiti pravnu dimenziju – s mogućnošću smanjenja iznosa najamnine.
Stanovi u potkrovlju pod direktnim utjecajem sunca često se zagriju i preko 30 °C, što stanarima otežava svakodnevni život. Pada koncentracija, radna sposobnost i kvaliteta sna. Moderni sustavi zaštite od topline – poput vanjskih sjenila, kvalitetnih prozora ili izolacije – često izostaju u starijim zgradama, što dovodi do pravnog pitanja: je li takva situacija opravdan razlog za smanjenje najma?
Nema zakona, ali ima sudskih presuda: Vrućina kao razlog za niži najam
Zakonski ne postoji propisana maksimalna temperatura u stambenim prostorima. Ipak, nekoliko je sudova odlučilo da prekomjerna toplina može predstavljati nedostatak, osobito ako su za to odgovorni građevinski nedostaci ili ako toplinska zaštita ne odgovara standardima iz vremena izgradnje, navodi specijalizirani portal haufe.de.
Primjerice, Općinski sud u Hamburgu odobrio je stanaru 20% smanjenje najamnine jer su dnevne temperature u stanu bile 30 °C, a noćne preko 25 °C, unatoč zatvorenim prozorima i roletama. Sud je to ocijenio kao ozbiljan nedostatak.
Presuda ovisi o slučaju: Nije svaka vrućina pravno relevantna
S druge strane, Općinski sud u Leipzigu odbio je zahtjev za smanjenje najma, iako su temperature bile slične. Presude ovisne o konkretnom slučaju – ključna pitanja su: je li vrućina mogla biti spriječena i je li podnošljiva?
Iako stanari potkrovnih stanova moraju očekivati više temperature, to ne znači da smiju biti toliko visoke da se stan ne može normalno koristiti. Ako stanodavac nije jasno upozorio na problem pri sklapanju ugovora, najamnina se može smanjiti čak i kod poznatih nedostataka, prema članku 536b BGB (njemačkog Građanskog zakonika).
Obveze stanodavca: Kada mora poduzeti mjere
Ako se prekomjerna vrućina redovito pojavljuje, stanodavac je dužan reagirati – npr. poboljšanjem izolacije, ugradnjom vanjskih sjenila ili modernim prozorima. Postoje i državne potpore i programi subvencija koji pomažu u financiranju takvih mjera, poput “Zukunft Altbau” u Baden-Württembergu ili savjetodavne platforme co2online.
Kako stanari mogu zatražiti smanjenje najamnine?
Stanari koji žele tražiti umanjenje najamnine trebaju:
redovito bilježiti temperaturu u stanu,
dokumentirati utjecaj na svakodnevni život,
i pismeno obavijestiti stanodavca, savjetuje mietrecht.com.
Iznos smanjenja ovisi o intenzitetu i trajanju vrućine, a u praksi se kreće između 10% i 20% najamnine. Jednostavnim koracima stanari tako mogu smanjiti troškove stanovanja.
Fenix-magazin/DP/MMD
