Umirovljenici (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)

UMIROVLJENJE SA 68 GODINA: Uskoro realnost u Njemačkoj?

Je li dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj previsoka – ili možda čak i preniska? Međunarodna usporedba pruža šire informacije.

 

Umirovljenje sa 68 – uskoro realnost u Njemačkoj?

Mirovina je još uvijek osjetljiva tema i o njoj se puno raspravlja, i to ne samo u Njemačkoj. Većina zemalja suočava se s velikim izazovima zbog demografskih kretanja i sve većeg životnog vijeka, jer omjer stanovništva koje stari i broja zaposlenih postaje sve neuravnoteženiji.

Kako bi se osigurala održivost mirovinskih sustava, podižu se dobne granice za odlazak u mirovinu kako bi se teret mirovine rasporedio na veći broj radnika. I u Njemačkoj će se dobna granica za odlazak u mirovinu nastaviti povećavati do 2031. godine.

Zaposlenici koji su rođeni prije 1958. godine i imaju najmanje 45 godina uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje mogu otići u mirovinu sa 63 godine bez ikakvih odbitaka.
Međutim, dob za odlazak u mirovinu se svake godine podiže za 2 mjeseca, tako da zaposlenici rođeni nakon 1958. godine mogu u mirovinu sa 64 godine, a oni rođeni nakon 1964. tek sa 65 godina.

Za sve one koji su rođeni nakon 1964. mirovina će se primjenjivati sa 67 godina.

Ali ni to nije konačno. Neki savezni vladini savjetnici predlažu daljnje povećanje dobi za odlazak u mirovinu kako bi se rasteretio i održao mirovinski sustav.

Njemačka nije jedina koja se suočava s pitanjem kako riješiti problem demografskih promjena u odnosu na mirovine. U nekim europskim zemljama dob za odlazak u mirovinu je slična ili čak viša. No, ima i suprotnih primjera, jer ne moraju svi raditi do duboke starosti.

Francuska, Luksemburg i Slovačka – nigdje se ne može ranije u mirovinu

Francuska, Luksemburg i Slovačka trenutno su najbolji primjeri dobi za rano umirovljenje. Francuzi mogu u mirovinu sa 63,5 godine. Zanimljivo je da radnici u Francuskoj u mirovinu odlaze u prosjeku sa 60,4 godina. To Francusku čini jednom od zemalja s najranijom dobi za odlazak u mirovinu u Europi; samo Luksemburg i Slovačka trenutačno imaju raniju dob za odlazak u mirovinu. U obje zemlje zakonska dob za odlazak u mirovinu je 62 godine, no i tamo se u prosjeku odlazi u mirovinu više od dvije godine ranije.

Raditi do starosti

U nekim europskim zemljama dob za odlazak u mirovinu bit će značajno povećana u budućnosti. Zaposleni u Estoniji, Italiji i Danskoj ubuduće će morati raditi do starosti, jer se ovdje dob za ulazak podiže na ili iznad 70 godina.

Japanci rade najduže na svijetu. Iako je zakonska dob za odlazak u mirovinu u Japanu postavljena na 65 godina, ljudi u Japanu zapravo rade u prosjeku do 68. godine.

Što očekivati?

Tužna je istina da će u budućnosti gotovo svaka zapadna država podići dob za odlazak u mirovinu na najmanje 67 godina kako bi održala mirovinski sustav. No, oni koji odu u mirovinu uglavnom neće dobiti izdašnu mirovinu, pa privatno mirovinsko osiguranje postaje sve važnije i uskoro će biti neizostavno.

Fenix-magazin/DP/MMD

Povezano

Zapaljena kuća guvernera Pennsylvanije / Foto: Anadolu
ZAPALJENA KUĆA POLITIČARA DOK JE SPAVAO SA SVOJOM OBITELJI: Osumnjičeni muškarac će biti optužen za terorizam
Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas / Foto: Anadolu
SASTANAK MINISTARA VANJSKIH POSLOVA U LUXEMBOURGU: Razgovarat će o Ukrajini i sigurnosti na zapadnom Balkanu
Djeca na radionici koju je organizirao Hrvatsko-talijanski mozaik Rim / Foto: MIC
OKUPILA SE BROJNA DJECA I NJIHOVI RODITELJI: Hrvati u Rimu organizirali edukativnu radionicu
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
GLASNOGOVORNIK KREMLJA: Ruski moratorij na napade na energetsku infrastrukturu ovisi o Putinu
Policija u Stuttgartu (Ilustracija) / Foto: Fenix (SIM)
U STUTTGARTU NESTALA 12-GODIŠNJA HRVATICA: Obitelj moli za pomoć, nestala je dok se igrala ispred zgrade u kojoj živi – objavljena je i fotografija
“HRVATSKI USKRS U ARGENTINI”: U Mendozi se izrađuju divovske hrvatske pisanice