Točno jedno stoljeće od prijenosa zemnih ostataka hrvatskoga bana Petra kneza Šubića Zrinskoga i Frana Krste Frankopana Tržačkog u kriptu zagrebačke prvostolnice, u utorak je u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) otvorena izložba koja pridonosi razumijevanju uloge Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” u tom događaju od velike važnosti za hrvatski narod.
Autor izložbe je viši arhivist u HDA Ladislav Dobrica, a njezino otvorenje uvodni je događaj u bogat cjelodnevni program obilježavanja 100 godina otkako su stotine tisuća građana Zagreba i Hrvata iz cijele domovine ispratili zemne ostatke hrvatskih mučenika u njihovo trajno počivalište – kriptu zagrebačke prvostolnice u kojoj im i danas mnogi molitvom zahvaljuju za njihovu časnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda.
Historiografija treba riješiti još dva pitanja
Veliki meštar Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” Nevio Šetić otvorio je izložbu istaknuvši kako već 348 godina hrvatski narod zna za mučeništvo Zrinskoga i Frankopana i zna da su se oni borili i zastupali hrvatske interese, te da su im nepravedno odsječene glave u Bečkom Novigradu 30. travnja 1671. godine.
Podsjetio je da je još u drugoj polovici 19. stoljeća počela borba te jačao interes za očuvanje njihovih zemnih ostataka, a nakon što je osnovana Družba to joj je bio glavni cilj i više puta je to pokušala i učiniti. Čitajući pak 1919. dnevnik tadašnjega velikog meštra Družbe Emila Laszowskog vidimo, dodao je Šetić, kako je Laszowski “odahnuo jer smo ispunili želju hrvatskoga naroda”.
Napomenuo je kako ga mnogi pitaju što su Zrinski i Frankopani danas u samostalnoj hrvatskoj državi, te istaknuo kako svima daje vrlo jednostavan odgovor – za formaciju hrvatskoga društva iz tradicionalnoga, narodnoga u nacionalnu svijest, plemićka tradicija bila je jedna od osnovnih pokretačkih snaga kao što je, primjerica, bila i srednjovjekovna književnost u Dalmaciji.
Objasnio je kako je zato Družba vratila njihove zemne ostatke u domovinu, ali i razvila kult njihova štovanja – štovanja žrtve za domovinu, istinu i slobodarske težnje, a u tome je, istaknuo je Šetić, smisao i ove izložbe koja prikazuje sustavni rad Družbe na prijenosu zemnih ostataka Zrinskoga i Frankopana.
Rekavši kako vidi na otvorenju izložbe mnoge povjesničare, Šetić je napomenuo da zato “za sladokusce” postoje još dva pitanja koja treba riješiti historiografija. Jedno je, objasnio je, činjenica da je do prijenosa zemnih ostataka Zrinskoga i Frankopana došlo samo nekoliko mjeseci nakon stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, a postoji još jedan detalj o kojemu se nije do sada pisalo, a to je da je, nakon propasti Austrougarske monarhije, nastala republikanska Austrija koja imala nevjerojatna otpor prema propaloj monarhiji.
Možda je, zaključio je Šetić, baš u tom intermezzu došlo do prijenosa zemnih ostataka Zrinskog i Frankopana, koji su tada “bili svjetionik puno širega prostora i zato nikada kraja čuđenju u historiografiji”.
Od smaknuća Zrinskoga i Frankopana do povratka njihovih zemnih ostataka
Autor izložbe rekao je da ona počinje sa smaknućem Zrinskoga i Frankopana 30. travnja 1671. i jačanjem njihova kulta u drugoj polovici 19. stoljeća. Druga cjelina, napomenuo je Dobrica, posvećena je nastojanjima Družbe da njihovi zemni ostatci budu spašeni iz zajedničke grobnice na gradskome groblju u Bečkom Novigradu, da se identificiraju i prenesu u zaseban grob.
Od 1909. do 1919. izložba obrađuje temu nastojanja Družbe da se steknu temeljni uvjeti da se mogu prenijeti zemni ostatci Zrinskoga i Frankopana što se nije uspjelo realizirati, a sljedeći dio izložbe je 1919. kada je mobilizirano hrvatsko društvo i u nepunih mjesec dana ostvarena je taj dugo željeni prijenos koji je u bio tako veličanstven i dostojanstven, a istodobno i nabijen nacionalnim ponosom, dok je posljednja cjelina izložbe posvećena sadašnjim aktivnostima Družbe na obilježavanju tih važnih događaja hrvastke povijesti.
Član Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” Dragutin Feletar izvijestio je da su, kako to i priliči velikim i okruglim obljetnicama, izdali vrijednu knjigu o Zrinskima i Frankopanima koja donosi pregled tih plemićkih obitelji od njihovih početaka pa do danas. Feletar je primjerak te knjige darovao ravnatelju HDA Dinku Čuturi koji je izrazio zadovoljstvo što mogu biti domaćini tako vrijedne izložbe.
Nakon otvorenja izložbe održan je kolokvij u dvorani Katalozi HDA gdje su dr. sc. Hrvoje Petrić održao predavanje o temi “Život i djelovanje Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana 1664. – 1671.”, mr. sc. Ladislav Dobrica govorio je o očuvanju i prijenosu zemnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana 1919.” , a dr. sc. Nevio Šetić približio je važnost uloge Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” u promicanju štovanja Zrinskih i Frankopana od obnove te družbe 1990. godine.
Fenix-magazin/SIM/Hina
