Ulazak Hrvatske u schengenski prostor donijet će mnoge koristi njezinu stanovništvu i gospodarstvu, ali nije to čarobni štapić za rješavanje preostalih problema poput nedostatka radne snage, cestarina i migracija, složili su se u srijedu u Zagrebu sudionici tribine o hrvatskom pristupu schengenu.
„To je apsolutno velika i pozitivna stvar za Hrvatsku. Svaka aktivnost koja pojednostavljuje ostvarivanje poslovnih aktivnosti je apsolutna dobra za nas”, rekao je Mislav Vučić iz organizacije Hrvatski izvoznici.
Vučić je na tribini u organizaciji Ureda europskog parlamenta u Hrvatskoj i Hrvatskoga radija dodao da svako uklanjanje prepreka omogućuje bolje poslovanje, ali je naglasio da to ipak nije „čarobni štapić koji će riješiti sve naše probleme”.
Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.
Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Boris Žgomba složio se da će se ulaskom u schengen „otvoriti i prostor za investicije” i dodao da će se to osobito dobro odraziti na turizam, gdje putnici odabiru destinacije „s manje komplikacija”.
„Putnici iz schengenskog prostora će od 1.1. putovati u Hrvatsku apsolutno isto kao što će putovati u susjedni grad u svojoj zemlji. To je velika promotivna snaga, koju gosti osjećaju, koju smo mi kao minus osjećali zbog gužve na granicama”, objasnio je Žgomba.
Žgomba je kazao kako „definitivno” zabrinjava problem naplate cestarina na Hrvatskim autocestama, na kojima bi se mogle povećati gužve nakon što se ukinu kontrole na graničnim prijelazima.
Dragutin Kranjčec, predsjednik Udruge cestovnih prijevoznika, rekao je da teretna vozila mahom imaju „ENC uređaje” i da će veći problem biti za osobna vozila vikendima u turističkoj sezoni.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova pučana Karlo Ressler, član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, kazao je da ulazak u schengenski prostor donosi „nikad veću sigurnost u odnosu na prostor izvan europskih granica”.
„Bez takvog načina kontrole, bez granica koje služe svojoj svrsi i predstavljaju propusnicu, ali i barijeru onima koji nemaju pravo prelaziti tu granicu, bez toga ne može postojati schengen”, kazao je Ressler. “U tome je ideja slobode kretanja unutar Europe i jedno bez drugoga ne ide”, dodao je.
Ressler se osvrnuo i na trendove na tržištu rada, „koje treba nove ljude, legalne i uređene migracije”.
„To ne znači da trebamo biti popustljivi prema stihijskim, masovnim kretanjima ljudi koje se nekada događaju”, rekao je Ressler.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da će na graničnim prijelazima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, i Crnom Gorom „režim ostati kakav je i danas”, ali i da se „mora pojačati kontrola vanjskih granica Europske unije”.
„Nama je to sudbina. Hrvatska ne može pobjeći od svog položaja. Od činjenice da je jako mala država, da ima najdulju kopnenu granicu EU-a”, kazao je Božinović, dodavši da je hrvatska policija prošle godine provjerila „300 milijuna ulazaka”.
Fenix-magazin/SČ/Hina
