Hrvatsko – azerbajdžanska robna razmjena lani je iznosila gotovo 900 milijuna dolara, a napredak je ostvariv u nizu gospodarskih grana poput energetike, farmaceutike i turizma, rečeno je u petak tijekom hrvatsko-azerbajdžanskog gospodarsko-investicijskog foruma.
Na gospodarsko – investicijskom forumu održanom u sklopu posjeta ministra gospodarstva Republike Azerbajdžan Mihaila Jabarov, sudjelovalo je oko 70 tvrtki iz Azerbajdžana i Hrvatske.
Predstavljene su mogućnosti ulaganja, potencijali suradnje u energetici te strateških partnerstava u području trgovine.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana 2023. godine iznosila je 762 milijuna dolara s tim da je hrvatski izvoz u Azerbajdžan iznosio 4,7 milijuna dolara, a uvoz više od 758 milijuna dolara. Uglavnom cijela ta svota odnosi se na uvoz nafte.
Azerbajdžan je iz Hrvatske uglavnom uvozio strojeve i mehaničke uređaje, toaletni pribor, hidraulične turbine i žive životinje.
Ta država s nešto više od deset milijuna stanovnika najviše izvozi u Italiju, Tursku, Izrael i Grčku, a osim nafte glavni su joj izvozni proizvodi mineralna goriva i mineralna ulja.
Najviše uvozi iz Rusije, Kine i Turske.
Azerbajdžanski ministar gospodarstva Mihail Jabarov rekao je da hrvatskoj strani želi pokazati potencijal i mogućnosti azerbajdžanskih tvrtki. Fokus je, naveo je, u suradnji i produbljivanju poslova u nizu sektora, poput energetskog, turističkog te u farmaceutici.
Spomenuo je da je lanjska međudržavna razmjena iznosila gotovo 900 milijuna dolara, kao i da vidi niz mogućnosti za produbljivanje te suradnje u budućnosti.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar smatra da je suradnja ostvariva u proizvodnji strojeva i uređaja, farmaceutici, kemijskoj, drvnoj, prehrambenoj i obrambenoj industriji, a naročito u energetici.
Šušnjar je istaknuo da Hrvatska s Azerbajdžanom već 30 godina ima tradicionalno dobre diplomatske i gospodarske odnose.
“Produbljujemo odnose i u političkom i u gospodarskom i u diplomatskom smislu sa Azerbajdžanom i nadamo se da će to rezultirati i dodatnom ekonomskom suradnjom”, rekao je Šušnjar, dodavši da Azerbajdžan treba iskustvo hrvatskih kompanija.
Suradnja u energetici
Azerbajdžan također puno ulaže u obnovljive izvore energije i u infrastrukturu, kako bi se ta energija mogla transferirati do zemalja EU-a.
Robert Bošnjak iz Plinacra kazao je da sa azerbejdžanskom kompanijom Socar Plinacro razvija zajednički projekt Jadransko-jonskog plinovoda kojim se planira spojiti hrvatski plinski transportni sustav sa sustavom na južnom plinskom koridoru, odnosno sa sustavom kojim se dostavlja azerbajdžanski plin u Europu.
Taj će plinovod, naveo je, osigurati pojačanu sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj. Plinovod je u pripremi, dužina će mu biti 511 km, od čega je 211 km u Hrvatskoj, a ostatak u Crnoj Gori i Albaniji.
Ukupna vrijednost projekta je oko 1,4 milijarde eura, od čega se na hrvatski dio odnosi oko 600 milijuna eura. Plinovod bi trebao biti u funkciji do 2030. godine.
Plenković: Odlični politički i gospodarski odnosi
Uoči hrvatsko-azerbejdžanskog gospodarskog foruma, s azerbajdžanskim ministrom sastao se i premijer Andrej Plenković.
Na X-u je napisao kako su na sastanku potvrđeni odlični politički i gospodarski odnosi, a cilj je daljnje povećanje trgovinske razmjene i ulaganja.
“Poslovni forum važan je korak u jačanju suradnje Hrvatske i Azerbajdžana, osobito na području energetike i turizma”, napisao je Plenković.
Fenix-magazin/MMD/Hina
