Na 22. Konferenciji Euromoney, koja se je u utorak i srijedu održana u Beču, ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić sudjelovao je u uvodnim intervjuima koje s hrvatskim ministrom, te s njegovim resornim kolegama iz Mađarske, Makedonije i Srbije vodio direktor Euromoneya Christopher Garnett.
Na dvodnevnoj konferenciji, kojoj je nazočilo više od 1.000 sudionika, ministara, guvernera, investitora, predstavnika banaka i međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a EBRD-a i EIB-a, regionalnih burzi i kompanija, te ekonomista i analitičara iz regije, a organizira ju britanski poslovni magazin Euromoney pod nazivom Forum Središnje & Istočne Europe, raspravljalo se je uz ekonomske teme – tržište kapitala, monetarna i fiskalna politika, politike tečaja i inflacije te infrastrukturni projekti i investicijski fondovi – i o tržišnim nesigurnostima nastalim uslijed Bexita, dolaska na vlast Trumpa u SAD-u, kao i predstojećih izbora u zemljama Europske unije.
„Ovo je važan skup za Hrvatsku i regiju i dobro se uklapa u planove financiranja i refinanciranja obveza državnog proračuna, pa i šireg državnog sektora, a i interes našeg korporativnog i financijskog sektora još uvijek je velik, za ovakvu vrstu konferencije“, rekao nam je ministar Marić.
Govoreći o makroekonomskim pokazateljima i stanju u Hrvatskoj, istakao je kako je ulagačima važno prodati „dobru priču“, ustvrdivši kako smatra da ju „Hrvatska ima“, obzirom da je proračunski deficit svela unutar dva posto, a ne tri kako se je očekivalo, javni dug smanjila za 2,5 postotna poena te početak godine odabrala za zaduženja, što je ocijenjeno dobrim trenutkom.
„Na sve to, uključujući poreznu reformu od 1. siječnja 2017., te reforme koje Vlada još treba provesti na području zdravstva, javne uprave i obrazovanja investitori gledaju pozitivno“, dodao je hrvatski ministar. Napomenuo je kako očekuje da pozitivna makroekonomska kretanja te povoljno stanje javnih financija, nakon što je agencija S&P korigirala izglede Hrvatske iz negativnih u stabilne, prepoznaju i druge rejting agencije.
„Činjnica je da je S&P prvi put nakon deset godina popravio izglede hrvatskog rejtinga“, istakao je, dodavši kako razloge treba tražiti u „boljem gospodarskom rastu od prognoziranog kako u 2016., tako i u najavama za 2017. godinu.
„Poglavito u javnim financijama, gdje smo prvi put u našoj povijesti uspjeli smanjiti udio javnog duga u BDP-u, što je za investitore i općenito financijski svijet dobra stvar, kao i planovi hrvatske Vlade, koja je za programski cilj u svom mandatu zacrtala daljnje smanjenje udjela javnog d u BDP-u za preko 10 postotnih bodova“, pojasnio je.
„To bi nas dovelo u puno bolju poziciju i sigurni smo da bi utjecalo i na poboljšanje hrvatskog rejtinga i smanjilo cijenu duga“, tvrdi ministar Marić. Istakao je kako je hrvatski ciljani deficit za ovu godinu 1,6 posto, uz u isto vrijeme plaćanje oko 3,3 posto BDP-a kamata što je, kako je rekao, oko 12 milijardi kuna.
„ Hrvatska vodi odgovornu fiskalnu politiku i sve mjere na tom polju usmjerene su na ostvarenje tih ciljeva“, rekao je hrvatski ministar financija.
Odgovarajući na Garnettovo pitanje da li je ekonomski rast u RH prouzročen kreditnim rastom, Marić je odgovorio kako je kod nas „obrnuti slučaj“ i da se ovoga puta radi o gospodarskom rastu.
Izrazio je uvjerenje da će po tom pitanju država i državne institucije potaknuti i prije svega stvoriti uvjete za jači kreditni rast. „Dakle od korištenja europskih sredstava i njihovog kombiniranja sa sredstvima komercijalnih banaka sigurno bi to trebalo biti još jedan dodatni stimulans za ukupnu gospodarsku aktivnost“, zaključio je Marić.
Na upit kako ocijenjuje započeli rast kamatnih stopa u SAD-u i trenutačnu nesigurnost na europskim i svjetskim tržištima, Marić je ustvrdio da su uvjeti u Europi povoljni i da se očekuje da takvima i ostanu. Završnog dana Foruma na panelu o monetarnoj politici sudjelovao je, uz svoje kolege iz Makedonije, Albanije i Ukrajine i guverner hrvatske Narodne banke Boris Vujčić.
Fenix Magazin/Snježana Herek
