Pod naslovom Crno tržište stranih radnika – Novi ‘biznis’ u Hrvatskoj: Kako se izigravaju vladine kvote za uvoz radne snage, Jutarnji list danas piše kako hrvatske tvrtke uzimaju radnike iz zemalja koje nisu članice EU i daju im hrvatske radne dozvole.
Situacija je ozbiljna i nije za prepustiti stihiji. Radi katastrofalnog manjka radne snage i neispunjenja projekata u zemlji i inozemstvu niz hrvatskih tvrtki uzimaju bez potrebnih viza za rad u drugim EU zemljama upravo uvezene ne-EU državljane preko hrvatskog režima kvota.
Za ne-EU radnika u drugoj zemlji obavezna je viza (radnoboravišna dozvola) te zemlje, prijava na mjestu rada te obračun plaće po njemačkom pravu, tj. plaćanje poreza na osobni dohodak u zemlji rada, sve ono što smo mi, hrvatski državljani imali kao obavezu prije ulaska u EU.
Također, izvori govore o masovnoj zloporabi kvota, osnivanju firmi koje nemaju preduvjete za izaslanje i slanje radnika na važećem A1 na ilegalni (jer nije riješena Vander Elst viza) rad u druge EU zemlje, a sve preko hrvatskog besporeznog terenskog dodatka, koji uvelike premašuje osnovnu plaću.
Dodatna je informacija, da ima navodni veliki broj falsifikata ili prerađenih hrvatskih putovnica i A1, iza kojih se skrivaju ne-EU državljani. Te falsifikate nisu izmislili Hrvati nego druge istočno europske zemlje.
Sve to može teško narušiti reputaciju hrvatskih tvrtki i ugroziti plan RH o pristupanju Schengenskom sporazumu. Štoviše, izvori smatraju tu temu hrvatskih putovnica i dokumenata najgorućim problemom hrvatske politike.
Uzročnik problema vidimo u nedovoljnoj kontroli boravka stranaca u RH, neinformiranosti tvrtki o obvezama koje proizlaze iz rada u drugim EU zemljama, a u najvećoj mjeri ukazujemo na nepodatne kapacitete pojedinih veleposlanstava u izdavanju nerečenih Vander Elst viza, pa se time propusta regulirati rad, tj. generira se rad na crno i po dumping cijenama.
U tom smislu je bez kontrolnih mehanizama ministarstava financija (INO – DOH obrazac za radnike u inozemstvu ne prati vjerodostojno i u realnom vremenu kao JOPPD obrazac rad i primjerenost terenskog dodatka, uz nepostojanje dokaza o prijavi boravka u zemlji rada) i ministarstva unutarnjih poslova sistem kvota neefikasan, jer je doveo do prelijevanja radne snage na područja s većim zaradama. Seljak, koji napusti svoje selo u Šumadiji, ne želi raditi za 300 eura kao u Srbiji, ili za 1000 eura kao u Hrvatskoj, nego za 2000 eura plus, kao u Njemačkoj i ostalim zemljama.
Posebno se naglašava opasnost od ulazaka pripadnika naroda i narodnosti s lošom sigurnosnom procjenom u EU, radi sumnje na jačanje kriminala i potencijalnu terorističku opasnost. Npr. Nizozemska je prije dva dana posebno regulirala da albanski radnici obavezno moraju imati vizu.
Pretpostavka da s A1 ne-EU državljani bez dugotrajnog boravka u zemlji izdavatelja A1 mogu raditi bez dodatne radnoboravišne dozvole u formi vize u drugoj zemlji je posve netočna.
Za komentar smo upitali direktor INGRA-DET udruženja Zorana Andročeca koji kaže: “Kao poslovno udruženje INGRA-DET sa zabrinutošću gledamo na nove pojavnosti, koje su ne samo dumping s cijenama nego i ilegalna i nelojalna konkurencija. Strahujemo za dobru reputaciju hrvatskih tvrtki i radnika i treba omogućiti da poduzeća i radnici radi svoje zaštite dobiju ispravnu informaciju o radu.”
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
