Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ocijenio je u srijedu “potpuno nepotrebnom i neprihvatljivom” odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene izbornog zakona.
Schmidt je izmjene izbornog zakona nametnuo u utorak, što su odmah pozdravili bošnjački političari, dok su oni iz reda bosanskih Srba na to ogorčeno reagirali. Čović se oglasio tek dan kasnije izjavom za agenciju Fena u kojoj je ustvrdio kako je djelovanje visokog predstavnika ugrozilo i sadašnju vlast u BiH i njen europski put.
“Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH”, ustvrdio je Čović.
Pozvao je Ured visokog predstavnika (OHR) i države-članice Vijeća za provedbu mira (PIC) da preispitaju Schmidtovu odluku i “cjelovito sagledaju njezine posljedice”.
Zabrinut je i dosadašnjim reakcijama političara u BiH na Schmidtovu odluku, posebice stoga što u njima prepoznaje jasne podjele po nacionalnoj osnovi.
Čović kaže kako nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratski izabranih predstavnika, što je srž demokracije pa poziva sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da sukladno ustavu BiH i najvišim demokratskim standardima da osiguraju da legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH.
Obrazlažući odluku da nametne tehničke izmjene izbornog zakona BiH Schmidt je u utorak kazao kako je na to bio prisiljen jer domaći političari već godinama bez rezultata pregovaraju o tom problemu i do sada nisu postigli nikakav dogovor.
Podsjetio je i kako su se još 2022. pred predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom obvezali da će postići dogovor, a i to su obećanje iznevjerili.
Izmjene izbornog zakona BiH su među reformskim prioritetima što ih je Europska komisija definirala za BiH još 2019. godine.
Schmidt tvrdi kako je tehničkim izmjenama izbornog zakona zapravo ubrzao europski put BiH jer je popunio prazninu nastalu zbog činjenice da domaći političari nisu bili u stanju obaviti tu zadaću.
Pregovori o izmjenama izbornog zakona vođeni među strankama koje sada čine vlast u BiH nisu dali rezultate jer nije bilo dogovora o zahtjevu HDZ BiH da se odmah riješi i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Stranke bošnjačko-građanskog bloka inzistirale su da se taj dio izbornog zakonodavstva riješi cjelovito kroz izmjene ustava i time provedu i sve presude Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Fenix-magazin/SČ/Hina
