Ugledni njemački medij “Tageszeitung” (TZ) prenio je intervju iz tiskanog izdanja Fenix Magazina kojeg je Petr Bystron, zastupnik u njemačkom Bundestagu iz redova Alternative za Njemačku (Alternative für Deutschland) dao za Fenix.
Bystron je za Fenix govorio o napadu i izazivanju panike u Crkvi sv. Pavla u Münchenu na Veliku subotu, 20. travnja 2019. godine, a za što je osumnjičen 34-godišnji Somalijac, ali i o općenito migrantskoj politici, te optužbama o desničarskom ekstremizmu s kojima se suočava AfD.
TZ je prenio i preslik stranice iz Fenixa, a u nastavku pročitajte cijeli intervju objavljen u tiskanom izdanju Fenix Magazina.
Razgovarao: Ivan Matić
Informacija da se 34-godišnji Somalijac optužen za napad i izazivanje panike u Crkvi sv. Pavla u Münchenu na Veliku subotu, 20. travnja 2019. godine, još nalazi u pritvoru gdje čeka početak suđenja, navela nas je da o svemu porazgovaramo sa Petr Bystronom, zastupnikom u njemačkom Bundestagu iz redova Alternative za Njemačku (Alternative für Deutschland).
Naime, Bystron je jedan od najvećih kritičara Angele Merkel po pitanju migrantske politike.
Kao izabrani zastupnik iz glavnog grada Bavarske, Bystron je bio i jedan od organizatora prosvjednog Skupa upozorenja, na kojem su članovi Alternative za Njemačku (AfD) u Münchenu dali podršku napadnutim hrvatskim vjernicima i zatražili veću zaštitu vjernika u crkvama.
FM: Kako, kada i gdje ste saznali o napadu na vjernike u Crkvi sv. Pavla u Münchenu?
– O napadu na vjernike na sv. misi Hrvatske zajednice na Veliku subotu, doznao sam iz društvenih medija. Bilo je puno reakcija na Facebooku, jer je očito izvještavanje u novinama bilo pogrešno. Pritom je istinitost o uzrocima napada – tj. islamistički motiv – bila prešućena. Napad se dogodio gotovo pred mojim vratima, u crkvi pored koje često prolazim, a također prolaze i milijuni turista koji svake godine posjećuju münchenski Oktoberfest.
FM: Kako je došlo do ideje o održavanju prosvjednog Skupa upozorenja, na kojem ste dali potporu Hrvatima?
– Nakon svega što se dogodilo u Crkvi sv. Pavla, bilo mi je jasno kako moramo ukazati na opasnost koju u Njemačkoj predstavljaju islamisti i, iznad svega, na trivijalizaciju terorizma. Htio sam i jasno izraziti opredijeljenost za zaštitu kršćanskih vrijednosti u Europi. Eto, zbog toga smo održali taj Skup upozorenja. To je za mene bila najprirodnije – stati u zaštitu žrtava. A oni koji to ne učine, nemaju moralni autoritet difamirati druge.
FM: Kako se odvijao Vaš Skup upozorenja?
– Skup upozorenja je bio masovno ometan od nekoliko stotina takozvanih „antifašista“, koji su bili dovedeni u München iz svih mogućih dijelova Bavarske, na demonstraciju za 1. svibanj. Mi smo samo željeli mirno obilježiti pokušaj atentata i podržati vrijednosti kršćanskog Zapada. Nažalost, zbog urlanja od strane „antifašista“, to djelomično nije bilo moguće. Oni su bili jako agresivni, tako da nas je policija morala štititi. Srećom, policija iz Münchena bila je prisutna sa snažnim snagama i imala je situaciju pod kontrolom.
FM: Vi ste svoj govor održali djelomice i na hrvatskom jeziku?
– Da, htio sam jasno izraziti našu povezanost s hrvatskim sugrađanima. Htio sam im jasno reći: „Vi ste dio nas – mi stojimo zajedno! München je moja izborna jedinica, ja sam vaš zastupnik u parlamentu i neću vas iznevjeriti!“.
To je za mene bilo sasvim jasno. A ja osobno imam poseban odnos s Hrvatskom. Mi smo 1988. pobjegli iz komunističke Čehoslovačke preko tadašnje Jugoslavije, gdje su nam ljudi pomogli. Stvarno cijenim ljubaznost vaših ljudi tamo . Zato i želim ovoga ljeta provesti naš obiteljski odmor ponovno u Hrvatskoj, zemlji čije ljude posebno cijenim.
FM: Što kažete na optužbu da Vi, odnosno AfD, pokušavate iskoristiti taj slučaj?
– Optužba za instrumentalizaciju je otrcana. Ona dolazi nakon svakog užasnog događaja koje mi, naravno, osuđujemo. Oni koji su odgovorni za dovođenje takvih terorista u zemlju, te silovanja i ubijanja djevojaka, pokušavaju skrenuti pozornost od vlastitih neuspjeha.
FM: Kakve su bile reakcije od strane Hrvatske zajednice u Münchenu?
– Bilo je jako puno pozitivnih reakcija koje su nam stigle od članova Hrvatske zajednice. Ljudi su bili veoma zahvalni što se netko založio za njih i ukazao na njihove patnje.
Članovi Hrvatske zajednice prije su bili vrlo prestrašeni. Neki su nam javili da ih policija nije samo ispitivala, već su im naredili da ni s kim ne razgovaraju o ovom napadu, također ni s novinarima, te je vidljivo da su bili zastrašivani. Nitko se drugi u njemačkoj politici nije založio za njih. To je potpuno neshvatljivo nakon spoznaja što su ti ljudi učinili za našu zemlju i za München.
FM: Česte su optužbe na Vašu stranku i prikazivanje Vaše stranke kao ekstremno desničarske. Kako to komentirate?
– Zapravo, tu optužbu često čujemo od nekih političara, osobito lijevih stranaka kao što su Zeleni, SPD i Die Linke, te iz Merkelovog krila CDU-a. Ona je potpuno apsurdna.
Mi smo liberalno-konzervativna stranka. Studija koju je provela Zaklada Hansa Seidela, pokazala je da se u spektrumu „lijevo-desno“ točno nalazimo gdje se CDU nalazila pod vodstvom Helmuta Kohla. Ali i mi smo također Anti-Establishment stranka, a to objašnjava zašto se etablirane stranke tako bave nama. Te su stranke odgovorne za sve neprilike koje su zadnjih godina same izazvale: migracijska kriza, više stope kriminala, problemi s mirovinama, rastuće stanarine, užasne cijene električne energije, kriza eura, itd.
Mi, kao mlada stranka, to kritiziramo. Takozvane „stare partije“ radije nas klevetaju, umjesto da se odluče suočiti neugodnom raspravom o mnoštvu neuspjeha posljednjih godina.
FM: A koja je najgora stigmatizacija u Njemačkoj?
– Die „Nazi-Keule“, tj. Optužbe za nacizam. To je stara i provjerena taktika. Zbog klevete ne moraju s nama raspravljati o sadržajima. I također još ima dodatnu prednost za njih. Ovom klevetom oni, također, zastrašuju naše birače i druge potencijalne birače, tako da čak uopće ne traže kontakt s nama ili se čak pridružiti nama. Ovaj proces traje već od 2016. Tada je 35% birača izjavilo da bi mogli zamisliti glasati za AfD.
To je bila vrlo visoka brojka. Od tada se neprestano nastojalo smanjiti što više ljudi za ovu ciljanu skupinu. Zanimljivo je da te optužbe desničarskog ekstremizma uvijek dolaze od naših političkih protivnika, a ne iz neovisnih izvora. Također je značajno da se za to nikada ne podnesu dokazi.
FM: Znači, odbijate optužbe o desničarskom ekstremizmu Vaše stranke?
– Da, nije došlo do nijednog napada članova AfD-a na smještaj gdje su azilanti, baš kao što nije došlo niti do jednog antisemitskog napada od članova AfD-a. No, zato imamo svakodnevne napade na nas: prskaju se naše kuće, pale se naši automobili, a i nas se fizički napada. Danas socijalisti potiču mržnju, baš kao što su to činili nacisti tridesetih godina prošlog stoljeća.
Protiv ove agitacije želio bih navesti sljedeće činjenice: AfD je jedina stranka u njemačkom Bundestagu koja nema bivše članove NSDAP-a u svojim redovima. Sve ostale stranke, čak i komunisti i zeleni, u svojim su redovima imali stvarne naciste. Drugo, AfD je stranka s velikim brojem svojih članova koji imaju njemačku putovnicu, a stranog su podrijetla.
Treće, AfD je stranka koju su neproporcionalno izabrali mnogi stranci s njemačkom putovnicom. Četvrto, ja sam rodom iz Češke i dobio sam azil u Njemačkoj. Članovi AfD-a se izabrali mene na tajnim izborima najprije za predsjednika pokrajinskog AfD-a, a zatim i u njemački Bundestag. Mislite li da bi desničarski ekstremisti izabrali azilanta za svoga vođu? Neka svatko sam napravi vlastitu sliku o svemu ovome što sam iznio.
Razgovor na njemačkom jeziku može se pročitati na stranicama TZ-a OVDJE
