Njemački Bundestag podržao je uvođenje eura u Hrvatskoj jer je u interesu Njemačke “daljnji razvoj i zaokruživanju ekonomske i monetarne unije”. Jedini koji su se tome usprotivili bili su zastupnici stranke Alternativa za Njemačku (AfD) čiji zastupnik Norbert Kleinwächter je predvidio Hrvatskoj stanje u kakvom se našla Grčka nakon uvođenja eura.
Na nagativan stav o uvođenju eura nedavno je u razgovoru za Fenix-magazin upozorio dr. Gunnar Beck, specijalizirani EU pravnik i sveučilišni profesor, koji je i zastupnik AfD-a u Europskom parlamentu. On je na svojoj Facebook stranci napisao: “Najbolje što Hrvatska može učiniti je: Nemojte uvesti euro!”
Zbog aktualnosti, ponavljamo naš objavljeni razgovor s uglednim njemačkim ekspertom za monetarnu politiku i EU zastupnikom koji trenutačno obnaša dužnost potpredsjednik Parlamentarne skupine za identitet i demokraciju.
FM: Hoće li Hrvatska imati koristi od ulaska u eurozonu i uvođenja eura umjesto domaće valute kune?
-Na vaše pitanje odgovorio bih riječima bivšeg grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa koji je kazao: “Imati vlastitu valutu je pomalo kao imati policu osiguranja automobila – ne cijenite je dok ne doživite nesreću.” Ako će krediti banaka europodručja krenuti lakše pritjecati Hrvatima jer više ne treba plaćati proviziju, to je loše za obje strane.
Hrvati nisu najbogatiji narod, pa je rizik otplate veći, a hrvatska će imovina biti kolateral stranih banaka. Banke će moći prenijeti rizik na europskog poreznog obveznika, a hrvatski štediše i umirovljenici će biti izvlašteni, kao što se sada njemački štediše i umirovljenici izvlaštavaju po kamatnim stopama daleko ispod stope inflacije. Kada pogledamo europske gospodarske prognoze koje je objavila Komisija, stope rasta zemalja članica izvan europodručja puno su veće od onih u državama članicama europodručja.
FM: Ne nude li Europska središnja banka (ECB) u Frankfurtu i bankarska unija adekvatna jamstva Hrvatskoj?
-U sadašnjoj monetarnoj klimi bitna ekonomska korekcija bit će neizbježna. Neke velike banke unutar eurosustava možda neće preživjeti povećanje kamatnih stopa. Hrvatska je mala zemlja koja neće imati snagu u Frankfurtu tražiti prilagođeni program spašavanja za svoje banke. Zagreb će biti prisiljen prodati stratešku imovinu stranim privatnim i javnim subjektima.
Bit će to potpuna demontaža hrvatskog gospodarstva na račun prosječnog hrvatskog građanina. Iako očekujete da bi zapadna solventnost mogla utjecati na financijski rizik u Hrvatskoj, talijanske i španjolske banke kojima se loše upravlja održat će se na površini s hrvatskom štednjom, mirovinama i imovinom.
FM: Hoće li uvođenje eura promijeniti hrvatsku politiku?
Kako ističe Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, tečaj od 7,53 zadavio je hrvatsko gospodarstvo. ERM je neutralizirao gospodarsku moć Hrvatske i omogućio da se strani uvoz jeftino plasira na hrvatsko tržište. Hrvatska postaje ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji. Uvođenje eura promijenit će i političku dinamiku: kada dođe do velike ekonomske korekcije, premijer Plenković neće odgovarati hrvatskom narodu, nego francuskim, njemačkim i talijanskim središnjim bankarima u Frankfurtu.
Postat će lakši pristup njemačkoj gotovini za čišćenje loših vladinih odluka, ali će učvrstiti poziciju Hrvatske u EU kao drugorazredne države članice. Hrvatska bi u ekstremnim slučajevima mogla postati druga Grčka: nacija konobara i sobarica, lišena svakog trunka suvereniteta i međunarodne privlačnosti. Što je najgore, mnogi njegovi mladi ljudi tada se još više mogu odlučiti za napuštanje zemlje.
Fenix-magazin/SC/ Krešimir Kobanović
