Stipe Bilandžić / Foto: Fenix (D. Bilanžić)

PREMINUO STIPE BILANDŽIĆ: Istaknuti hrvatski politički emigrant, koji je dugo godina živio u Njemačkoj, preminuo u Zagrebu – pokop u Zadru

U Zagrebu je u subotu, 19. veljače, u 84. godini preminuo Stipe Bilandžić, istaknuti hrvatski politički emigrant i dugogodišnji veliki borac za Hrvatsku. Ispraćaj pokojnika će biti u četvrtak, 24. veljače u 10 sati na krematoriju u velikoj dvorani.

 

Pogreb pok. Stipe Bilandžića bit će u petak, 25. veljače  u 14 sati na gradskom groblju u Zadru. Misa zadušnica će se služiti u 15 sati u crkvi Gospe Loretske u Arbanasima.

Stjepan Bilandžić je rođen 1938. godine na području općine Glamoč u BiH. Obitelj je preselila u Slavoniju. Stipe Bilandžić je emigrirao u Njemačku 1959. godine dok mu je brat Ivan u Njemačku kao emigrant stigao godinu dana ranije. Živjeli su u Kölnu gdje je Stipe radio kao socijalni radnik u jednoj njemačkoj ustanovi. Bio je oženjen i ima dvije kćeri.

PREMINUO STIPE BILANDŽIĆ: Istaknuti hrvatski politički emigrant, koji je dugo godina živio u Njemačkoj, preminuo u Zagrebu - pokop u Zadru
Stipe Bilandžić / Foto: Fenix (D. Bilanžić)

Godine 1962., Bilandžić je sudjelovao u napadu na jugoslavensku trgovačku misiju u Mehlemu kod Bonna. Odgovornost za napad preuzela je kontroverzna, po nekima od zloglasne jugoslavenske tajne službe i kontrolirana organizacija Hrvatsko križarsko bratstvo (HKB). Nakon smrti Maksa Luburića, Bilandžić je 1974. godine postao predsjednikom dijela Luburićeve organizacije Hrvatski narodni otpor (Hrvatski narodni odpor).

Jugoslavenska tajna služba, općenito zvana UDB-a, prvi je atentat na Bilandžića izvršila dok je bio na svom radnom mjestu 1975. godine. Međutim, atentator je umjesto Bilandžića ranio njegovog radnog kolegu, knjigovođu koji je Nijemac. Nijemci su izvršitelja atentata izručili Jugoslaviji. Drugi je atentat izvršen 1977. godine, i taj put je Bilandžić bio na radnom mjestu. Radi zaštite radnih kolega, Bilandžić je dobio otkaz. Njemačke vlasti su ga do 1089.godine lišile gotovo svih građanskih prava, pa čak i prava na “neaktivno političko djelovanje”.

Godine 1976. Beograd je zahtijevao izručenje osam hrvatskih političkih emigranata u zamjenu za četiri njemačka terorista RAF (Frakcija crvene armije) koji su našli utočište u Jugoslaviji. U tomu kontekstu su trebali biti izručeni i predsjednik Ujedinjenih Hrvata Europe (UHE) Nikola Miličević kojega je UDB-a 1981. godine ubila u Frankfurtu i kasniji predsjednik UHE Žarko Odak.

Uslijedili su prosvjedi Hrvata diljem svijeta a napadnut je i generalni konzulat SFRJ u Chicagu. Do izručenja nije došlo, a svaka od njihovih glava “vrijedila je” UDB-i po 150.000 maraka.

Bilandžić je do obnove hrvatske državnosti živio u Kölnu. Posljednjih godina je bio bolestan i živio je u Zagrebu gdje je i umro.

Fenix-magazin/MD/Ivan Lozo

Povezano

Sven Maretić i Blanka Vlašić/ Foto: Info kadar
BLANKA I SVEN: Sportski susret u znaku pozitivne energije
Gužva na autocesti / Foto: Hina
KRAJ PRODUŽENOG VIKENDA: Velike gužve na autocestama i višesatna čekanja na granicama u Hrvatskoj
Policija (ILUSTRACIJA)/ Foto: Hina
CRNI VIKEND U HRVATSKOJ: U odvojenim prometnim nesrećama smrtno stradale dvije osobe
ZA 28. OBLJETNICU SMRTI: Izaslanstvo HDZ-a i obitelj ratnog ministra Gojka Šuška položili vijence i zapalili svijeće na njegovu grobu
kosaca mostar
MARKO LJUBIĆ: Hrvatsku zahvaća opasan gubitnički mentalitet
pozega mladi
STIGLI IZ NJEMAČKE, AUSTRIJE, BIH..: Više od 12 tisuća mladih na 13. Susretu hrvatske katoličke mladeži u Požegi