Stipe Bilandžić / Foto: Fenix (D. Bilanžić)

PREMINUO STIPE BILANDŽIĆ: Istaknuti hrvatski politički emigrant, koji je dugo godina živio u Njemačkoj, preminuo u Zagrebu – pokop u Zadru

U Zagrebu je u subotu, 19. veljače, u 84. godini preminuo Stipe Bilandžić, istaknuti hrvatski politički emigrant i dugogodišnji veliki borac za Hrvatsku. Ispraćaj pokojnika će biti u četvrtak, 24. veljače u 10 sati na krematoriju u velikoj dvorani.

 

Pogreb pok. Stipe Bilandžića bit će u petak, 25. veljače  u 14 sati na gradskom groblju u Zadru. Misa zadušnica će se služiti u 15 sati u crkvi Gospe Loretske u Arbanasima.

Stjepan Bilandžić je rođen 1938. godine na području općine Glamoč u BiH. Obitelj je preselila u Slavoniju. Stipe Bilandžić je emigrirao u Njemačku 1959. godine dok mu je brat Ivan u Njemačku kao emigrant stigao godinu dana ranije. Živjeli su u Kölnu gdje je Stipe radio kao socijalni radnik u jednoj njemačkoj ustanovi. Bio je oženjen i ima dvije kćeri.

PREMINUO STIPE BILANDŽIĆ: Istaknuti hrvatski politički emigrant, koji je dugo godina živio u Njemačkoj, preminuo u Zagrebu - pokop u Zadru
Stipe Bilandžić / Foto: Fenix (D. Bilanžić)

Godine 1962., Bilandžić je sudjelovao u napadu na jugoslavensku trgovačku misiju u Mehlemu kod Bonna. Odgovornost za napad preuzela je kontroverzna, po nekima od zloglasne jugoslavenske tajne službe i kontrolirana organizacija Hrvatsko križarsko bratstvo (HKB). Nakon smrti Maksa Luburića, Bilandžić je 1974. godine postao predsjednikom dijela Luburićeve organizacije Hrvatski narodni otpor (Hrvatski narodni odpor).

Jugoslavenska tajna služba, općenito zvana UDB-a, prvi je atentat na Bilandžića izvršila dok je bio na svom radnom mjestu 1975. godine. Međutim, atentator je umjesto Bilandžića ranio njegovog radnog kolegu, knjigovođu koji je Nijemac. Nijemci su izvršitelja atentata izručili Jugoslaviji. Drugi je atentat izvršen 1977. godine, i taj put je Bilandžić bio na radnom mjestu. Radi zaštite radnih kolega, Bilandžić je dobio otkaz. Njemačke vlasti su ga do 1089.godine lišile gotovo svih građanskih prava, pa čak i prava na “neaktivno političko djelovanje”.

Godine 1976. Beograd je zahtijevao izručenje osam hrvatskih političkih emigranata u zamjenu za četiri njemačka terorista RAF (Frakcija crvene armije) koji su našli utočište u Jugoslaviji. U tomu kontekstu su trebali biti izručeni i predsjednik Ujedinjenih Hrvata Europe (UHE) Nikola Miličević kojega je UDB-a 1981. godine ubila u Frankfurtu i kasniji predsjednik UHE Žarko Odak.

Uslijedili su prosvjedi Hrvata diljem svijeta a napadnut je i generalni konzulat SFRJ u Chicagu. Do izručenja nije došlo, a svaka od njihovih glava “vrijedila je” UDB-i po 150.000 maraka.

Bilandžić je do obnove hrvatske državnosti živio u Kölnu. Posljednjih godina je bio bolestan i živio je u Zagrebu gdje je i umro.

Fenix-magazin/MD/Ivan Lozo

Povezano

Dječji vrtić (ILUSTRACIJA)
BILA JE STRUČNA SURADNICA: Iz dječjeg vrtića izvukla više od 134.000 eura
penny
TRGOVAČKI LANAC U NJEMAČKOJ: Postupno uklanja svoju robnu marku nakon deset godina – evo što dolazi umjesto nje
Pokazivač jačine potresa (Ilustracija)/ Foto: Anadolu
PANIKA MEĐU STANOVNICIMA: Jak potres u četvrtak pogodio područje talijanske regije Kampanije
Zoran Milanović / Foto: Hina
MILANOVIĆ O POSLJEDNJIM INCIDENTIMA: Neke stvari će se morati mijenjati
NAKON 11 GODINA: U Mannheimu sportski susret za učenike hrvatske nastave iz cijelog Baden-Württemberga
Na fotografiji Zoran Milanović / Foto: Hina
MILANOVIĆ: Policija je trebala reagirati na pokliče “Za dom spremni”, HOS nije bio službena vojska hrvatske države