Proteklog tjedna u Zagrebu je održan prvi Hrvatski iseljenički kongres u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilista u Zagrebu, Hrvatska Matica iseljenika, te Hrvatske inozemne Pastve uz pokroviteljstvo Saborskog odbora za Hrvate izvan RH, te gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića.
Veliki odaziv na prvi Hrvatski iseljenički kongres nije začudio, jer ideja o ovom kongresu iseljenika naišla je na veliki odaziv uglednih pojedinaca iz iseljeništva ali i iz Hrvatske koji su na kongresu održali predavanja o otvorenim pitanjima važnim za hrvatsko iseljeništvo.
Ovaj isključivo znanstveno –stručni skup je okupio znanstvenike, uspješne poslovne ljude, predstavnike najznačajnijih hrvatskih iseljeničkih zajednica te katoličke svećenike kojima se predaje veliki značaj i uloga u inozemnoj pastvi koja punih 200 godina radi na očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.
Iznosile su se teme i problemi vezani za iseljeništvo između ostalih i problem manjka institucija koje bi mogle povezivati domovinu sa iseljenicima.
Do sada je postojala samo Matica iseljenika kao institucija potom se otvorio Državni ured za Hrvate van domovine. Međutim, to ipak nije dovoljno i potrebna je jasna strategija prema iseljenicima.
Problemi dvostrukog oporezivanja, pitanje državljanstva, sve su to birokratske prepreke koje otežavaju i stvaraju poteškoće hrvatskim iseljenicima o kojima nitko ne vodi očito preveliku brigu a jedan su od najznačajnijih promotora Hrvatske u svijetu gdje na svim društvenim razinama svojim dostignućima i uspjesima predstavljaju Hrvatsku na najbolji mogući način.
Sudionici prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa donijeli su Rezoluciju kojom žele prenijeti ključne poruke sa kongresa.
Među porukama se mogao čuti glas različitih profila stručnjaka, znanstvenika, hrvatskih udruženja, poduzetnika, koji su spremni pomoći Hrvatskoj a koliko će to biti prihvaćeno ovisi o političkoj volji te o socijalno i nacionalnoj pomirbi u RH.
Planiraju izdati i Zbornik u kojem će iznijeti konkretne prijedloge hrvatskim institucijama a u kojima osim obnove Ministarstva iseljeništva traže revidiranje zakona protivne ustavnim obvezama Hrvatske u odnosu prema iseljenicima, zapošljavanje stručnog kadra u hrvatskim diplomatskim službama, formiranje posebne potpore iseljeničkim udrugama i poduzetnicima, službeno utemeljenje Muzeja hrvatskog iseljeništva te ustrojavanje redovitog CRO-barometra iseljene Hrvatske.
Predsjednik organizacijskog odbora Marin Sopta osvrnuo se na kongres te izrazio veliko zadovoljstvo što je odaziv i interes izuzetno velik te dodao: “ Cilj nam je da izradimo strategiju za 2,5 milijuna hrvatskih iseljenika. Mi smo više nego zadovoljni ovim kongresom, smatramo da smo prije svega ostvarili svoje planove iz više razloga. Cilj nam je bio okupiti znanstvenike iz iseljeništva ali iz domovine. Da kroz analize činjeničnog stanja odnosa RH i iseljeništva želimo da pružimo solucije programe i ideje kako bi se ti odnosi poboljšali. Imajući u vidu potencijal hrvatskog iseljeništva, važno je da smo dotakli teme iz gospodarstva i znanosti te naravno ulogu hrvatskih društava i značaj katoličke crkve u iseljeništvu. Želimo ovim kongresom poslati poruku da je potencijal hrvatskog iseljeništva velik i bez obzira na nezadovoljstvo sa trenutnom Vladom ali i prijašnjim vladama iseljeništvo mora postati čimbenik političkog života kao partner u izgradnji moderne i suverene Hrvatske države.”
Na skupu su sudjelovali hrvatski iseljenici sa gotovo svih kontinenata, diskutiralo se ali i kvalitetno družilo uz brojne duhovne, kulturno zabavne programe, na kojima se organizatori i pokrovitelj kongresa grad Zagreb i gradonačelnik Milan Bandić kao pravi domaćin, svojski potrudili da se sudionici kongresa osjećaju dobrodošlo u hrvatskoj metropoli.
Autor: Katarina Pejić
