Cvjetnica i Veliki petak; radost, cvijeće, a zatim bol i patnja;domovina i tuđina. Paradoksi u životu čovjeka i jasnoća i pobjeda u Isusu… Ušli smo u najbogatije vrijeme crkvene godine. Cvjetnicom ili nedjeljom muke Gospodnje započeo je Veliki tjedan u kojem smo se prisjetili Isusovog ulaska u Jeruzalem, mjesta muke, smrti i uskrsnuća. Jutro je tako započelo umivanjem u vodi punoj proljetnog cvijeća, a slijedila je sveta misa i blagoslov grančica.
Hrvati u Muenhenu, već tradicionalno slave Misu večere Gospodnje u crkvi St. Paul sa njemačkim vjernicima, a nakon mise je druženje uz vino i kruh u dvorani St. Paul (Pfarrheim).
Još jedna lijepa tradicija je i križni put nacija koji počinje uvijek na Veliki Petak u 10.00sati u crkvi St, Michael, a zavrsava kardinalovim blagoslovom na Marienplatzu. Hrvati predvode 4. postaju i pjevaju hrvatske korizmne pjesme. U minhensoj crkvi St. Paul počinju za Hrvate obredi Velike Subote, tj. Uskrsnog bdijenja, a poslije obreda je blagoslov uskrsnih jela.
Bili pravi praktični vjernici ili običajni, Hrvati katolici su neizostavni u obilježavanju Uskrsa u Muenhenu. Od bavarskih se naši obicaji pretjerano i ne razlikuju. Jedan od njih je „uskršnja vatra“, običaj starih Germana. Plamen je tjerao zle duhove i hladnoću, a svjetlo je donosilo sreću. Svjetlo, ali ono svijece u crkvi simbolizira blagoslov i pobijedu Isusa nad smrću, a vjernici od uskršnje pale sve druge svijeće prenoseći blagoslov. Osim poznatih pisanica, uskrsne običaje prate i motivi buđenja prirode – zečića i pilića. Zec se ipak kod nas kasnije javlja, a poznat je kao pratilac staronjemacke boginje plodnosti. 
U svim zemljama, pisanice ili ukrašena jaja su glavni simbol Uskrsa. Glinena su jaja pronađena još u germanskim, skandinavskim, predslavenskim grobovima, davno prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije kršćanstva. Bez obzira na umjetne boje za jaja ili već ukrašena jaja iz trgovine, poseban značaj imaju ona ručno ukrašena, makar samo obojana crvenom bojom od „lučine“ ili crne međimurske pisanice bojane dudom ili korom hrasta. A najveću radost za njemačke mališane na uskrsno jutro, predstavljaju šarene pisanice koje traže po kućama i dvorištima.
Inače, kuće i seoska bavarska dvorišta maštovito su ukrašena zečevima, pilićima i šarenim pisanicama koje vise s tek procvalih grana. Zanimljiv uskršnji simbol je onaj uskršnjeg janjeta, kolač neizostavan na bavarskoj blagdanskoj trpezi. Kad smo već kod trpeze, svima je zajednički post koji je trajao još od Pepelnice, a za Uskrs domačice prostiru bogat stol ukrašen pincom(sirnicom), jajima, šunkom, perecima, a kako smo već u bavarskoj i uskršnjim janjetom.
I da se vratim na početak, bez obzira bilo gdje na svijetu, katolici smo svjesni važnosti ovog najveceg blagdana i poziva na obraćenje. Kaže se kako je vjera poziv na obraćenje svaki dan. Svaki novi dan je nova prilika, novi izbor, novi život. To je ono sto nam Uskrs daje.
Katarina Sulić
