Oton Gliha – slikar portreta, pejzaža i gromača“, naziv je predavanja prof. dr. sc. Ranka Žugaja uglednog hrvatskog znanstvenika i autora stručnih knjiga s područja hidrologije iz Zagreba, koje je održao u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, u spomen ovog velikog hrvatskog akademskog slikara.
Prof. Žugaja s Otonom Glihom ( 1914.-1999.) veže dugogodišnje prijateljstvo i poznavanje njegove slikarske ostavštine, čiji jedan dio, kako je na predavanju rekao, i sam posjeduje.
„Oton Gliha bio je prijatelj moje obitelji i poznavao sam ga od djetinjstva. Bio je ne samo slikarski velikan nego i pošten običan čovjek velike kulture i naobrazbe, vrlo duhovit i radišan, s kojim je druženje uvijek bilo izuzetno zanimljivo“, istakao je prof. Žugaj dodavši:
„ Hvala hrvatskoj veleposlanici dr. Vesni Cvjetković i Miri Gattin i Matici Hrvatskoj u Austriji, što su mi omogućili ovo predavanje upravo u godini kada se obilježava 105. godina Glihina rođenja i 20. godišnjica njegove smrti. Ono je na spomen mom nezaboravnom prijatelju, potpuno predanom svojemu slikarstvu, uz kojeg sam i ja otkrivao elemente njegove dojmljive umjetnosti“.
Govoreći o Glihinom bogatom i raznolikom stvaralačkom opusu napomenuo je kako umjetnik slikao pejzaže, mrtve prirode, portrete, ali najpoznatiji je po svojim gromačama, koje su „jezgra njegova stvaralaštva“.
„Gliha je ušao u antologiju hrvatskog slikarstva motivom gromača, jedne vrste suhozida, koji je, nakon rane faze mrtve prirode i portreta u duhu Cezanneova slikarstva, dominirao Gliinim stvaralaštvom više od četiri desetljeća“, rekao je prof. Žugaj. Napomenuo je kako je slikar ostavio i bogati i upečatljivi crtački opus od stotinjak crteža, grafike, zidne slike, kamene mozaike, te svečani zastor „Bakarske gromače“ iz 1981. u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci itd.
„Ovaj višestruko nagrađivani slikar dobio je čak 22 nagrade i priznanja u zemlji i inozemstvu, među njima i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo 1976. i nagradu HAZU-a za likovnu umjetnost 1998., kratko pred njegovu smrt u Zagrebu, u lipnju 1999. godine“, istaknuo je predavač. Dodao je kako je Gliha izlagao svoje likovne radove na 27 samostalnih te 116 skupnih izložbi.
Bečka promocija Glihe bila je fokusirana na najvažnija slikareva djela, pejzaže otoka Krka i sjevernog Hrvatskog primorja, uz prikaz razvoja njegova pejzaža, od realističkih radova s kraja 40-tih i početka 50-tih godina do onih apstrahiranih i prelaska na gromače, s kojima je dosegao vrhunac svoga likovnog stvaralaštva. Gromače se i danas nalaze u brojnim privatnim zbirkama.
„Svoju prvu samostalnu izložbu imao je u Zagrebu 1954. godine, kada je nastala i poznata slika –Primorje-, značajna za početak ciklusa Gromača, a 1957. u Zagrebu postavlja izložbu –Krčke gromače.. Sliku –Bijele gromače – otkupio mu je godinu dana kasnije Muzej Solomon Guggenheim“, ispričao je prof. Žugaj, napomenuvši kako se gromače Otona Glihe nalaze u brojnim privatnim zbirkama i muzejima u zemlji i svijetu.
Izuzetno zanimljivo predavanje otvorila je pozdravnim govorom hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković. Ona je istakla kako je Gliha živio na relaciji Zagreb – Krk, a oko sebe je okupljao ljude s kojima je rado provodio vrijeme raspravljajući o umjetnosti.
„I ja sam s mojim prijateljima i kolegama navraćala u njegov atelje u Križanićevoj ulici u Zagrebu, kultno mjesto gdje su mnogi dolazili ne samo pogledati Glihine nove slike nego i razmijeniti mišljenje o društvenim aktualnostima“, rekla je hrvatska veleposlanica.
Organizatori predavanja bili su Veleposlanstvo RH u Austriji i Matica Hrvatska u Austriji.
Fenix-magazin/NM/Snježana Herek
