U organizaciji HKD F. Glavinića i rovinjskoga Ogranka MH, a pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Matice hrvatske, Ministarstva kulture i Grada Rovinja u Rovinju će se 22., 23. i 24. listopada 2015. g. održati Dvanaesti susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u RH.
Ljubav prema vlastitim korijenima i domovini podrijetla, materinskome jeziku i stvaralaštvu temeljne su ljudske vrijednosti prema kojima se oduvijek svi odnose s poštovanjem i ljubavi. Osim što književno stvaralaštvo naših iseljenika već dugo učinkovito obogaćuje hrvatsku kulturu, ta riječ na materinskome jeziku u tuđini je ona trajna i zlatna nit koja svaki narod povezuje u neraskidivo zajedništvo, a u manjinskome okruženju povezuje čitavu manjinsku zajednicu, izgrađuje i održava njenu svijest o pripadnosti.
Ona ne sprječava njenu integraciju u društvo domicilnih zemalja, ali učinkovito usporava akulturacijske procese i zaustavlja asimilaciju.
Promicati književno i ostalo stvaralaštvo Hrvata, posebno onih izvan domovine, znači otkrivati hrvatsku dušu, a ta anima croatorum, kako su je nazivali naši stari, najčešće je velika, hrabra i plemenita jer je spremna na ljubav i opraštanje, jer joj je neprihvatljiva mržnja koja razara sreću i mir ljudi..
Naši su glagoljaši u Istri i diljem Hrvatske, čuvajući i braneći svoje, uveli svoj narod u civilizaciju kršćanstva. Marulić je zagovarao obranu te uljudbe Molitvom suprotiva Turkom. Zoranić jadikuje nad narodnim jezikom i književnošću te zapušćenom bašćinom, tj. rascjepkanom domovinom koju razdiru vuci. Leksikograf i polihistor Faust Vrančić hrvatski jezik uvrštava među pet najuglednijih jezika Europe (Dictionarivm qvinqve nobilissimarvm Europe lingvarum). Gundulić sanja o lijepoj, dragoj i slatkoj slobodi, a Križanićev san je skladna obitelj kršćanskih naroda.
Zadivljuju nas Skalićeva enciklopedijska svestranost, Boškovićev prodor u zvjezdane visine znanosti, Klovićev genij Michelangela minijature, Meštrovićevi Domagojevi strijelci… Kranjčević guta svoju bol pjesničkim ranjenim vikanjem u tminu, a trubadur Kroacije A. G. Matoš tuguje zbog ukletog položaja domovine.
Opčinjeni smo Tinovim Visokim jablanima, Ivaniševićevom Hrvatskom u kojoj je pjesnik kao Hrvat brat sviju ljudi, Nikolićevom Molitvom za moju Hrvatsku i polastoljetnom Hrvatskom revijom. Puntarskim vapajima Cesarca i Krleže te naših Istrana Balote, Cilige, Črnje … koji pokazuju vjeru u prometejsku snagu umjetnosti riječi i njenu moć da ne samo opisuje svijet, nego da ga i mijenja, da ga učini boljim.
Među takve, nadvisivši sve, spada i Petar Šegedin koji je «budno pratio i živo osjećao tragičan položaj svoga naroda u sustavu lažne ravnopravnosti,a stvarne podčinjenosti».
Iako tek dijelom, to vrijedi i za one pisce potomke hrvatskih doseljenika, koji pišu na jezicima zemalja svojih novih domovina, ali su, poput Ramona Dijaza Eterovića i Antonija Skarmete u Čileu, na naš ponos, najčitaniji književnici hispanoameričkoga svijeta.
ZBORNIK RADOVA O SUSRETIMA
Nadasve nam je stalo da plodovi ovog našeg okupljanja ostave trajan trag, da objavimo rukopise uklopive u zadane tematske okvire, u definiciju naših Susreta…, koji su od početaka bili zamišljeni kao književno – manjinski skup, koji promiče umjetnost riječi, a o manjinama ne raspravlja sa stanovišta dnevne politike, nego ljudskih prava i međunarodnih konvencija.
U Zbornik radova bit će uvršteni antologijski ulomci iz recentnog književnog stvaralaštva ne samo pripadnika autohtonih hrvatskih manjina, već i drugih istaknutih pisaca hrvatske dijaspore. Publicirat će stručne i znanstvene radove koje su o položaju, jeziku i književnom stvaralaštvu Hrvata izvan domovine, kao i o standardima zaštite njihovih etničkih posebnosti, podnijeli vrsni poznavatelji njihovih prilika na do sada održanim Susretima.
Posebna pozornost posvetit će se onim uradcima koji pokazuju kako za pripadnike hrvatskih etničkih zajednica u susjednim zemljama nema recipročnih oblika zaštite, nema onih prava koja manjinske zajednice pripadnika nama susjednih naroda, na naš ponos, ostvaruju u svojoj hrvatskoj domovini. Koji svjedoče kako je Europa nametala Hrvatskoj takve standarde zaštite kakve sama niti ima, niti poštuje!
Koji potvrđuju da takvih prava nemaju čak ni oni pripadnici našeg naroda koji nisu odlazili iz zemlje u kojoj su najstariji narod, nego su prekrajanjem granica ostali izvan Hrvatske i postali manjina, ali gotovo bez zaštite i osuđeni na nestanak!
***
Hrvatska se šutnjom sporo mijenja, a učinkovita zaštita naših manjina u susjednim zemljama i u svijetu ostaje daleki san. Za razliku od njih, pripadnici manjina u RH ostvaruju punu zaštitu. Prava, koja su nerijetko na rubu privilegija, neki njihovi čelnici prispodobljuju ispraznicom o pozitivnoj diskriminaciji te, umjesto zahvalnosti s onim što Hrvatska čini za njih, uporno ponavljaju kako su ugroženi!
***
Obraćamo Vam se, sigurni da podupirete naša nastojanja, da ćete se i nadalje odazivati našim pozivima i da ćete svojim dolascima na Susrete, kao i svojim radovima, sugestijama te prijedlozima i ubuduće obogaćivati naše djelovanje.
Pokretački odbor
